Prije financijske krize Šakin Kerimov je slao novce svojoj obitelji u Azerbejdžan. Sada kada je prestao dobivati plaću, oni moraju njemu slati novce da kupi hranu.

Njegovo iskustvo pokazuje da su se problemi uzrokovani globalnim usporavanjem proširili izvan svjetskih ekonomskih sila do zemalja u razvoju. Kerimov je jedan od, prema procjenama, 10 milijuna migranata iz bivših sovjetskih republika koji rade u Rusiji. Novac koji šalju svojim obiteljima bitan je za ekonomije njihovih zemalja, a u nekim slučajevima čini gotovo polovicu njihova bruto društvenog proizvoda. Zato se, kada gradilišta ili tvornice u Moskvi otpuste radnike, ekonomske posljedice osjećaju tisuće kilometara dalje u Armeniji, Azerbejdžanu, Uzbekistanu, Tadžikistanu i ostalim zemljama. Rusija je, prema podacima Međunarodne organizacije Ujedinjenih naroda za migraciju, domaćin drugog najvećeg broja migranata u svijetu, nakon Sjedinjenih Država. To je težak život. Mnogi od njih nemaju potrebne radne dozvole i svako malo ih pokupi policija. Većinu njih čine tamnoputi muslimani, što ih ponekad čini metama rasističkih bandi. Do sada je zarada bila vrijedna toga. Mnogi od migranata radili su u građevini, dok su zgrade nicale na svim stranama i postojao je nedostatak radnika. Otkada je financijska kriza zamrznula kredite, ti su poslovi gotovo stali.
(Herald Tribune)