Industrijalizirani svijet će u sljedećem desetljeću morati pribjeći oštrim rezovima u potrošnji i povećanju poreza kako bi se javne financije stavile pod kontrolu, upozorio je u utorak Međunarodni monetarni fond. MMF je prognozirao da će prema sadašnjim trendovima, čak i ako se u obzir uzmu neka diskrecijska fiskalna stezanja, ukupni dugovi vlada 20 najvećih svjetskih ekonomija 2014. godine dostići 118 posto bruto domaćeg proizvoda.

Fond se usprotivio pretpostavkama da će niske kamatne stope za te države na tržištu obveznica prevladavati vječno, objavivši izvješće koje predviđa da će očekivano povećanje zaduženja vlada G20 rezultirati s otprilike dva posto većim prihodima od državnih obveznica. “Iako je reakcija financijskih tržišta na pogoršanje fiskalne situacije do sada bila umjerena, to nas ne bi trebalo voditi pozitivnom stajalištu”, objavio je MMF. “Kao prvo, kamatne stope kritično su niske. Kao drugo, tržišta su u prošlosti reagirala vrlo sporo i oštro na promjene u temeljnim čimbenicima.” Izvještaj je došao u isto vrijeme kada je Peter Orszag, direktor za proračun Bijele kuće, iznio govor u kojemu je dao naslutiti kako administracija američkog predsjednika Baracka Obame namjerava u srednjoročnom razdoblju smanjiti fiskalnu politiku za jedan do dva postotna boda bruto domaćeg proizvoda. “Naša predviđanja od četiri do pet posto BDP-a u sljedećoj fiskalnoj godini znatno su iznad fiskalno održive razine od oko tri posto”, kazao je Orszag, dodavši da njegova zemlja razmišlja o brojnim prijedlozima kako bi se Sjedinjene Države vratile na čvrste fiskalne temelje. Analitičari MMF-a predviđaju da će bez promjene smjera sve vodeće ekonomije osim Njemačke imati velike deficite 2014. kada se očekuje da će se svjetska ekonomija vratiti na svoje potencijalne razine proizvodnje. Fond taj strukturalni deficit stavlja na 6,7 posto BDP-a u Americi, 6,8 posto u Velikoj Britaniji, osam posto u Japanu, 5,3 posto u Italiji i 5,2 posto u Francuskoj. Ova analiza sugerira da će više kamate na vladine dugove pojesti puno veći dio poreznih prihoda nakon krize nego što je to bilo prije krize, što će ostaviti malo prostora za manevriranje javnom potrošnjom. MMF tvrdi da će smanjenje potrošnje i povećanje poreza morati biti ekvivalentno osam postotnih bodova BDP-a kako bi se dug BDP-a tijekom deset godina u članicama G20 kao cjelini vratio na 60 posto. Manje ambiciozniji plan stabiliziranja duga na 80 posto zahtijevat će usklađivanje od 6,7 posto. Te procjene su osjetljive na svako povećanje vladine potrošnje radi zaduživanja razmjernog sa stopama rasta. MMF je na kraju ustvrdio da će svako nužno usklađivanje u mnogim naprednim državama biti teško, ali da nije i besprimjerno.