Europska komisija u utorak bi trebala predstaviti izmjene zakonske regulative o uzgoju genetski modificirane hrane, koje bi državama članicama EU omogućile samostalno odlučivanje o uzgoju na njihovu teritoriju. Mijenjajući sustav za izdavanje dozvola za uzgoj genetski modificiranih kultura i dopuštanjem samostalnog odlučivanja zemljama članicama, Europska unija zapravo otvara vrata uzgoju GMO-a, ujedno dajući državama članicama više slobode pri njegovoj zabrani.

Genetska trgovina
Novim prijedlogom zakona omogućile bi se velike komercijalne sadnje GMO-a u zemljama poput Španjolske, Nizozemske i Češke i otvorila bi se nova tržišta za velike biotehnološke kompanije, dok bi se istodobno zakonski regulirale postojeće zabrane uzgoja u, primjerice, Italiji, Austriji i Mađarskoj. Prema nekim najavama, EK bi, novim planom, imala veće ovlasti u odlučivanju o odobravanju pojedinih vrsta GMO sorti, dok bi zemljama članicama bila ostavljena mogućnost da same odluče žele li ih uzgajati ili ne. Novim prijedlogom u Direktivu o namjernom uvođenju GMO-a iz 2001. implementirao bi se novi članak, koji državama članicama omogućava zabranu uzgoja, pod uvjetom da razlozi zabrane nisu vezani uz štetno djelovanje GMO-a na zdravlje i okoliš, ili pak uz socijalno ekonomski utjecaj jer su ta pitanja već obuhvaćena drugim člancima postojeće direktive EK. No zabrana po socioekonomim osnovama ipak će biti dopuštena novim smjernicama EK, kako bi se spriječila kontaminacija konvencionalnih i organskih usjeva od genetski modificiranih. Nadalje, tekst predlaže državama članicama “pozitivniji stav” pri odobravanju GMO-a tijekom procjene rizika. Pozadina prijedloga zapravo je trgovina ograničavanja genetski modificiranih usjeva na teritorijima država, u zamjenu za popuštanje rigidne opozicije GMO-u u nekim zemljama članicama. Nakon dvanaestogodišnjeg moratorija na novi uzgoj GM usjeva, EK je u ožujku ove godine povukao kontroverzan potez, dopustivši njemačkoj kompaniji BASF uzgoj genetski modificiranoga krumpira. Osim krumpira, u EU se uzgaja i jedna sorta GMO kukuruza američke kompanije Monsanto, i to u pet zemalja članica: Španjolskoj, Češkoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj. Dopuštena je i prodaja tri sorte GM kukuruza, ali proizvodnja ne. Genetski modificirani organizmi, podsjetimo, organizmi su čiji je genetski materijal izmijenjen na način koji nije nastao prirodnim putem. Zbog toga postaju otporniji na, primjerice, primjenu kemikalija koje se koriste za uništavanje korova.

Sadnja iz nužde
Prema rezultatima anketa, više od polovice europskih građana protivi se GMO hrani. Strahuju od slabije otpornosti na antibiotike, ali i od razvoja superkorova otpornih na herbicide. Prema podacima neprofitne agencije ISAAA, koja prati korištenje GMO usjeva, ukupno je 25 zemalja u svijetu koje na svojim teritorijima uzgajaju GMO hranu. Također većina poljoprivrednika koja se bavi uzgojem GMO hrane je siromašna i dolazi iz zemalja u razvoju. Osim toga procjenjuje se da je tržište GMO sjemenja u 2009. vrijedilo oko 10,5 milijardi dolara, a GMO usjevi bili su vrijedni više od 130 milijardi dolara.

GMO u Europi

Stanovništvo protiv GMO-a
Više od polovice stanovništva EU, prema anketama, protivi se GMO-u.

Kukuruz i krumpir
U Europskoj uniji uzgaja se genetski modificirani krumpir njemačkog BASF-a i kukuruz američkog Monsanta, a u prodaji su tri vrste GMO kukuruza.

Sve značajnije tržište
Prema procjenama, tržište genetski modificiranog sjemenja u 2009. bilo je vrijedno ukupno 10,5 milijardi dolara.

Ljetna ponuda

Lexus donosi više od automobila: ljetna ponuda koja pretvara svako putovanje u iskustvo

Pokreni nešto svoje

Ove dvije hrvatske inovacije mogle bi pomoći milijunima ljudi u budućnosti