EN DE

Europska investicijska banka dogovorila kreditiranje Srbije s milijardu eura

Autor: Rato Petković
20. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —

Ukupni vanjski dug Srbije, bez kredita EIB-a, iznosi 29,5 milijardi dolara, što po glavi stanovnika iznosi 4000 dolara. Državni dug iznosi 9,3, a poduzeća i banaka 20,2 milijarde dolara

Europska investicijska banka, prema riječima Božidara Đelića, potpredsjednika srpske vlade, odobrit će Srbiji kredit vrijedan milijardu eura. O tome je postignut načelni dogovor s predsjednikom EIB-a Philipom Maystadtom. Sredstva će biti korištena u sljedeće tri godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zamrznute plaće
Najveći dio, 540 milijuna eura, bit će namijenjeno financiranju završetka cestovnog koridora X za čiji završetak je Srbiji potrebno 1,7 milijardi eura. Europska banka za obnovu i razvoj obećala je kredit od 150 milijuna eura, dok će grčka vlada dati za taj projekt 100 milijuna eura. Preostali dio bit će osiguran u državnom proračunu u sljedeće dvije godine. Završetak koridora X dobio je prioritet u vladinoj investicijskoj politici tako da će se sredstva za infrastrukturu u državnom proračunu za 2009. godinu povećati za 19 posto. Ulaganja u infrastrukturu povećat će se na račun smanjenja javne potrošnje. Vlada je odlučila zamrznuti plaće i subvencije u javnim poduzećima kako bi smanjila državne troškove za 588 milijuna eura i time ispunila uvjet iz sporazuma s MMF-om o “stand by” aranžmanu prema kojem će deficit u proračunu biti smanjen sa sadašnjih 2,7 na 1,5 posto.

Europska investicijska banka, prema riječima Božidara Đelića, potpredsjednika srpske vlade, odobrit će Srbiji kredit vrijedan milijardu eura. O tome je postignut načelni dogovor s predsjednikom EIB-a Philipom Maystadtom. Sredstva će biti korištena u sljedeće tri godine.

Zamrznute plaće
Najveći dio, 540 milijuna eura, bit će namijenjeno financiranju završetka cestovnog koridora X za čiji završetak je Srbiji potrebno 1,7 milijardi eura. Europska banka za obnovu i razvoj obećala je kredit od 150 milijuna eura, dok će grčka vlada dati za taj projekt 100 milijuna eura. Preostali dio bit će osiguran u državnom proračunu u sljedeće dvije godine. Završetak koridora X dobio je prioritet u vladinoj investicijskoj politici tako da će se sredstva za infrastrukturu u državnom proračunu za 2009. godinu povećati za 19 posto. Ulaganja u infrastrukturu povećat će se na račun smanjenja javne potrošnje. Vlada je odlučila zamrznuti plaće i subvencije u javnim poduzećima kako bi smanjila državne troškove za 588 milijuna eura i time ispunila uvjet iz sporazuma s MMF-om o “stand by” aranžmanu prema kojem će deficit u proračunu biti smanjen sa sadašnjih 2,7 na 1,5 posto.

‘Kap u moru’
Osim 540 milijuna eura za europsku cestovnu magistralu koja vodi prema Bliskom istoku, EIB će sa 250 milijuna kreditirati mala i srednja poduzeća, dok će preostala sredstva do milijardu eura biti namijenjena gradnji lokalnih infrastrukturnih objekata. Ukupni vanjski dug Srbije, bez kredita EIB-a, iznosi 29,5 milijardi dolara, što po glavi stanovnika iznosi 4000 dolara. Državni dug iznosi 9,3, a poduzeća i banaka 20,2 milijarde dolara. Već u 2009. godini Srbija treba vratiti dug inozemnim vjerovnicima u iznosu od pet milijardi dolara, od kojih na državu otpada 409 milijuna eura, a preostali dio na poduzeća i banke. Visina duga koji u 2009. godini treba vratiti približan je polovici deviznih rezervi (9,4 milijarde eura), koje su u listopadu smanjene za 350 milijuna eura. S tim iznosom je središnja banka intervenirala kako bi ublažila pad domaće valute, koja je u posljednjih mjesec dana izgubila vrijednost u odnosu na euro za više od deset posto, dosegnuvši najnižu razinu u ovoj godini. MMF je obećao Srbiji kredit od 512 milijuna dolara u slučaju da zapadne u teškoće vezane uz vraćanje inozemnog duga. To je “kap u moru” jer treba vratiti deset puta veći iznos. Prema riječima Radovana Jelašića, guvernera Narodne banke Srbije, devizne rezerve dovoljno su velike da se vrati dug, ali će biti teškoća u 2010. godini kada za vraćanje dospijeva isti iznos, a rezerve će do tada biti osjetno smanjene.Dosad je Srbija obveze prema inozemstvu ispunjavala zahvaljujući ulaganjima inozemnog kapitala i povećanim izvozom. Posljednjih mjeseci splasnulo je zanimanje za ulaganje u Srbiju. Vlada kani subvencijama privući inozemne ulagače. Prema kazivanju Mlađana Dinkića, ministra ekonomije, subvencije će se odobravati do 2010. godine.




Autor: Rato Petković
20. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close