Gospodarska kriza zahvatila je i istočnu Europu i sada se pripremaju planovi za spašavanje banaka u tom dijelu Europe. Međunarodni monetarni fond je izdvojio milijarde eura, a Europska banka za obnovu i razvoj povećava ulaganja za 20 posto na sedam milijardi eura.

Pomoć je od Europske središnje banke (ESB) zatražilo i devet vodećih međunarodnih banaka koje djeluju u srednjoj i istočnoj Europi. Banke argumentiraju da pomoć za poticanje likvidnosti i pokretanje kreditiranja ne smije biti ograničena samo na članice EU, nego je treba ponuditi kandidatskoj zemlji kao što je Hrvatska ili zemljama izvan Unije kao što su Srbija i Ukrajina. “Borili smo se 50 godina kako bismo izbavili te zemlje iz komunizma i sada imamo tržišnu ekonomiju u regiji, pa stoga ne možemo te države ostaviti na cjedilu u ovako teškoj situaciji”, naglasio je Herbert Stepić, šef Uprave austrijske banke Raiffeisen International koja predvodi skupinu banaka koje traže pomoć ESB-a. U skupini osim Raiffeisen banke nalaze se talijanski UniCredit i Intesa Sanpaolo, zatim austrijski Erste Bank, francuski Societe Generale, belgijski KBC, njemački Bayerische Landesbank, švedska Wedbanka i EFG Eurobanka iz Grčke. Zahtjev za pružanje pomoći bankama u istočnoj Europi dolazi u trenutku kada je EU objavio ekonomske prognoze u kojima očekuje pad BDP-a za gotovo dva posto. Predsjednik EBRD-a Jean-Claude Trichet u raspravi s europskim zastupnicima je naglasio kako je osobno spreman preuzeti odgovornost za novoosnovana tijela nadzora banaka, ali da upravno vijeće koje uključuje predstavnike svih 16 zemalja eurozone još nije dogovorilo zajedničke pozicije. Od Austrije, koja daje najveći broj kredita u istočnoj Europi s oko 200 milijardi eura, očekuje se poduzimanje svih koraka kako bi se održala likvidnost banaka. U tu svrhu austrijske banke ispituju treba li posegnuti za paketom spašavanja banaka u korist svojih banaka u vlasništvu i istočnoj Europi. U Ukrajini je političko stanje nestabilno, Slovačka se pak navodi kao primjer ostalima. Dok je u Slovačkoj i Bugarskoj država sastavila paket spašavanja banaka, u Rumunjskoj ili Poljskoj tako nešto još ne postoji. “U EU postoji načelo prema kojem se ne vodi računa tko je vlasnik banke, nego se prije svega gleda koja banka u zemlji posluje. Upravo takvim bankama treba pružiti pakete pomoći”, naglašava Helmut Ettl iz austrijskog financijskog nadzornog tijela. Posebno je važna međunarodna koordinacija i dogovor o pružanju pomoći. Stručnjaci ukazuju kako će Unija zasigurno u pojedinim slučajevima morati staviti na raspolaganje sredstva za spašavanje pojedinih banaka u stranom vlasništvu.
(Deutsche Welle)