Njemačka nije bila pozvana jer ta država inzistira da se u planove EU uračunaju i nacionalni paketi za poticanje konjunkture, što otežava dogovor.

Prijedlog programa paketa o konjunkturi u visini od 200 milijardi eura koji je nedavno predložila Europska komisija za spas europskoga gospodarstva bit će jedan od glavnih točaka skorašnjeg summita. Na njemu će se osim prijedloga EK raspravljati i o paketu o klimi te o upućivanju poziva Irskoj za novi referendum o Lisabonskom sporazumu koji su Irci prethodno odbacili. Mnogi očekuju da će do dogovora o važnim pitanjima biti prilično teško doći zbog čega je Komisija zaprijetila kako će u slučaju da ne dođe do dogovora na ovom summitu sljedeći biti održan 28. i 29. prosinca. “Ovo je jedan od najvažnijih summita posljednjih godina”, rekao je predsjednik Europske komisije Barroso, dodajući kako će za nj ovo biti najteži sastanak na vrhu uopće. Kada je u pitanju paket pomoći konjunkturi, Europska komisija je predložila da 170 milijardi eura snose zemlje članice i koji se sastoji, primjerice, od poticaja za ulaganja ili smanjenje poreza, a 30 milijardi eura pridonijele bi Europska komisija i Europska središnja banka. Nacrt je uglavnom poznat. On predviđa za određene proizvode i uslužne djelatnosti smanjeni PDV. Moglo bi doći i do sniženja općih poreza, kao i poreza na primanja u osoba s niskim prihodima.

Sporni doprinosi
Njemačka, pa i Francuska, protive se smanjenju poreza što će uvelike otežati iznalaženje dogovora. Budući da se pojedinačne mjere zemalja članica ubrajaju u europski paket mjera, Njemačka naglašava da je već ispunila svoje obveze usvajanjem programa u visini od 32 milijarde eura. O visini doprinosa pojedinih zemalja članica, mišljenja su podijeljena. Francuska, Velika Britanija i Europska komisija smatraju da je njemački paket premalen. Gornji dom njemačkog Parlamenta – Bundesrat, odobrio je paket njemačke vlade za poticanje konjunkture. Riječ je o paketu pomoći kojim Vlada u Berlinu u sljedeće dvije godine planira investirati u privredu 50 milijardi eura kako bi na taj način pojačala privredni rast u zemlji te osigurala oko milijun radnih mjesta. Početkom tjedna u Londonu su se na poziv britanskog premijera sastali francuski predsjednik i predsjedajući Europskog vijeća Nicolas Sarkozy te predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Svrha sastanka bila je odrediti zajedničku strategiju. “Riječ je o programu u kojem trebamo koristiti sve mjere koje nam stoje na raspolaganju, bilo da je riječ o financijskim, ili zakonskim mjerama, kako bismo učinili koordinirani korak na europskoj razini kao i na nacionalnim razinama. Mi smo u 27 zemalja u vrlo različitim situacijama, ali moramo reagirati na koordinirani, a ne na uniformirani način”, izjavio je tada Barroso. Njemačka nije bila pozvana jer ta država inzistira da se u planove EU uračunaju i nacionalni paketi za poticanje konjunkture. “Njemačka kao velika izvoznica uvelike bi imala koristi od konjunkturnih paketa drugih zemalja”, naglasio je Barroso, pokušavajući smekšati stavove najvećeg europskog gospodarstva. Europski pakt o stabilnosti i gospodarskom rastu, koji ograničava deficite i zaduženje, trebao bi i dalje ostati na snazi, zahtijeva Komisija.

Porezne reforme
Ako pak jedna članica u suzbijanju gospodarske i financijske krize prekorači postavljene granice, tada bi dobila više vremena da svoj proračun dovede u red. Do sada su članice Europske unije pojedinačno donijele pakete pomoći ukupno gotovo 300 milijardi eura. Za financiranje vrijede različiti kriteriji. U nekoliko slučajeva uračunat će se samo izdaci o kojima je tek donesena odluka ili porezne olakšice. Neke vlade kao vlastite programe deklariraju i potporu koju financira EU ili žele pokrenute procedure i namjere provedbe porezne reforme uvrstiti isto tako kao dio poticanja konjunkture. Djelomično vlade samo nanovo raspodijele novac iz postojećih fondova.