Odlazak stranaka protueuropske orijentacije u opoziciju otvorio je put za donošenje odluka koje će ubrzati približavanje Srbije Europskoj uniji. Već u petak, tri dana nakon osnivanja proeuropske vlade koja je među prioritete svrstala ratificiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, republički parlament će se izjasniti o tom dokumentu.

Prethodno je nova vlada povukla sve zakonske prijedloge koje je bivša dostavila parlamentu. Sama ratifikacija još ne znači početak primjene SSP-a jer je EU taj korak uvjetovao uspostavljanjem pune suradnje sa sudom u Den Haagu. Božidar Đelić, potpredsjednik vlade koji vodi poslove koji se odnose na integracijske procese s EU, izjavio je kako očekuje da će primjena SSP početi u rujnu. Za dobivanje pozitivne ocjene o punoj suradnji s kaznenim sudom u Den Haagu potrebno je da Srbija izruči preostale optuženike za ratne zločine, Ratka Mladića i Gorana Hadžića, za koje se vjeruje da se nalaze u Srbiji, dok mjesto skrivanja Radovana Karadžića nije precizirano. Na istoj će sjednici biti ratificiran energetski sporazum Beograda i Moskve sklopljen prije pet mjeseci, koji je trebao biti potvrđen u parlamentu početkom svibnja, ali je zbog smjene vlade taj posao odgođen. Iz Moskve su stizala česta upozorenja kako svako kašnjenje ide na štetu Srbije, a samo dan nakon izbora nove vlade takvu tvrdnju izrekao je i Dmitrij Mališev, zamjenik direktora ruske kompanije Gazpromnjeft koja na temelju ugovora treba postati vlasnik 51 posto srpske naftne industrije. Prema njegovim riječima, Srbija trpi štetu zbog sve većeg povećanja cijene nafte. Preuzimanjem rafinerija i njihovom rekonstrukcijom Srbija će dobivati jeftiniju naftu i kvalitetnije naftne derivate koji će biti konkurentni na tržištu. Predviđeno je da proizvodnja u njima bude dvostruko veća (oko osam milijuna tona) od srpskih potreba tako da će Srbija od dosadašnjeg uvoznika postati izvoznik naftnih derivata. Mališev je u razgovoru s urednicima ekonomskih rubrika beogradskih medija ponovio kako Gazpromnjeft nije spreman platiti veću cijenu od ponuđene koja iznosi 400 milijuna eura u gotovini i 500 milijuna eura za tehnološku obnovu dviju rafinerija. Gazpromnjeft računa na imovinu koju je NIS posjedovao početkom godine.