Dok plinovod Nabucco, koji forsira Europska unija kako bi smanjila ovisnost o ruskom plinu, i dalje kasni, a pregovori o plinovodu Južni tok (South stream) još traju, istočno europske zemlje okreću se jedne drugima kako bi si osigurale dovoljnu količinu plina u budućnosti.

U pitanju nije samo njihova energetska stabilnost već i diverzifikacija, a upravo su to teme koje su dominirale na summitu koji se u srijedu održavao u Budimpešti, na kojem sudjeluju zemlje Višegradske skupine – Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska. Bivši Sovjetski Savez je davnih 60-ih godina izgradio plinovode koji povezuje istočnu i zapadnu Europu, koji su već tada išli preko sovjetskih istočnoeuropskih satelita, kako bi ih učinio što ovisnijima o sebi i svom plinu. Kada je prošle godine Rusija zatvorila ventile i Europu dovela u bezizlaznu situaciju u kojoj je opskrba plinom bila upitna zbog rusko-ukrajinskog spora, najviše je nastradala upravo istočna Europa. To je bio ključni trenutak za Višegradsku skupinu da pokrene međusobne pregovore o rješenjima koja bi u budućnosti osigurala dovoljnu količinu plina, barem dok se ne realiziraju grandiozni planovi o izgradnji spomenutih plinovoda. Neke države, kao što su Češka, Poljska i Mađarska, same su počele s osnivanjem energetskih transportnih pravaca, poznatih kao interkonektori. Mađarska je također počela graditi veća skladišna postrojenja za strateške rezerve. No, analitičari upozoravaju kako povezivanje naftovoda i plinovoda s električnim mrežama neće eliminirati ovisnost o ruskom plinu. Ipak, takva strategija omogućit će im da si međusobno pomažu u slučaju novih smetnji u opskrbi plinom, što je Mađarska već prošla. “Tijekom prošlogodišnje plinske krize Mađarska je, zahvaljujući svojim rezervama, mogla pomoći Srbiji i Bosni u opskrbi plinom”, rekao je mađarski premijer Gordon Bajnai, dodavši da se radi na izgradnji bržih interkonektora sa Slovačkom, Rumunjskom i Hrvatskom. Osim toga, Mađarska, zemlja koja nema izlaz na more, u suradnji s Hrvatskom, traži alternativni način isporuke prirodnog plina. Dvije zemlje grade LNG terminal na otoku Krku, ali su i u razgovorima oko izgradnje plinovoda koji bi spojio dvije zemlje. Plinovod bi, rekao je Bajnai, stajao oko 300 milijuna eura. Problema su svjesne i baltičke zemlje, koje o plinskoj strategiji razgovaraju s Poljskom, zemljom koja se pak nastoji povezati s Njemačkom. “Interkonektori su vrlo važni, no oni su samo samo dio jedne mnogo veće i dugovječnije strategije koja mora zaživjeti želi li regija razgovarati o kakvoj takvoj energetskoj neovisnosti u budućnosti”, istaknuo je Peter Kaderjak, direktor Regionalnog centra za energetsku politiku i istraživanje u Budimpešti.