Nakon što su desetljećima prepuštale teren privatnim poduzetnicima, kineske tvrtke u državnom vlasništvu vraćaju se u napad. Budući da kineska vlada postaje sve imućnija, počela je ulagati državni novac u tvrtke za koje očekuje da će unaprijediti industrijske temelje i zaposliti veći broj ljudi.
Tvrtke u koje ulaže u državnom su vlasništvu, a mnogi su analitičari nekoć procjenjivali da će te tvrtke s vremenom propasti pod udarom konkurencije iz privatnog sektora. Danas se analitičari pitaju namjerava li Kina, koja sebe naziva socijalističkom državom iako je na Zapadu često smatraju brutalno kapitalističkom, zapravo učvrstiti kontrolu vlade nad pojedinim dijelovima gospodarstva. Razlika je danas bitnija nego što je nekoć bila. Kina je premašila Japan i ove godine postala drugo najsnažnije gospodarstvo na svijetu, a njezin model razvoja kojim upravlja država jako je zainteresirao siromašne zemlje. Nekoć je kineski državni vrh želio učiti od SAD-a, no tijekom financijske krize učvrstila se njihova vjera u vlastiti etatistički pristup upravljanju gospodarstvom, u kojem privatni kapitalizam igra sporednu ulogu. “Prednosti socijalističkog sustava jesu u tome što možemo učinkovito donositi odluke, uspješno organizirati poslovanje i usmjeriti sredstva u važne pothvate”, izjavio je premijer Jiabao Wen u svojem obraćanju javnosti u ožujku. Premijer Wen i predsjednik Jintao Hu ne prilagođavaju se interesima stranih ulagača i kineskoga privatnog sektora kao što su to činile prethodne generacije državnih vođa koji su uveli gospodarske reforme. Žele učvrstiti utjecaj i gospodarsku moć državnih tvrtki i održati ih na vrhu prehrambenog lanca. “Kina je oduvijek imala opsežnu industrijsku politiku. No nekoliko se godina činilo da odustaje od aktivne intervencionističke industrijske politike i okreće se neintervencionističkom pristupu”, izjavio je Victor Shih, stručnjak za političke znanosti sa Sveučilišta Northwestern u Illinoisu. Shih i drugi analitičari vjeruju da se reforme koje su osamdesetih godina prošlog stoljeća stvorile privatan sektor u Kini te reforme desetak godina poslije kojima su restrukturirani veći dijelovi državnog sektora danas djelomično poništavaju. “Problem je u tome što reforme prvog razdoblja od dvadeset godina, od 1978. do kraja devedesetih godina, nisu zahvatile vladine ovlasti”, kaže Yang Yao, profesor sa Sveučilišta u Pekingu i voditelj kineskog Centra za gospodarska istraživanja. “Nakon što su reforme provedene, vladin utjecaj je počeo rasti jer nije bilo nadzora njezine moći.”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu