Posljednjih godina nagli tehnološki razvoj pomogao je povećavanju prihoda i ublažavanju siromaštva u mnogim zemljama u razvoju. Širenje mobitela, osobnih računala i drugih tehnoloških inovacija dovelo je do ekonomskog razvoja, istovremeno poboljšavajući zdravstvenu zaštitu i poljoprivrednu proizvodnju u zemljama u razvoju.

Međutim, te zemlje još imaju dug put do dostizanja razvijenog svijeta. Tradicionalni iscjelitelj Musa Kayairanga iz Ruande koristi trave i masti za liječenje svojih pacijenata i s godinama je naučio mnogo toga o prirodnim lijekovima. Nakon što je naučio kako koristiti osobno računalo u jednom ruralnom telecentru u Ruandi ovaj šezdesetdvogodišnji iscjelitelj izmjenjuje informacije s drugim travarima čak i iz Kanade. “Razmjenjujem s njima iskustva”, kaže Kayairanga, “i sad sam poboljšao svoja znanja o travama i biljkama za liječenje ljudi.” Mogućnost komuniciranja iz tako zabačenih područja pokazuje kako tehnologija mijenja život u zemljama u razvoju. “Tehnološki napredak je osnovna pokretačka snaga prihoda i rasta u zemljama u razvoju”, kaže Andrew Burns, jedan od vodećih ekonomista pri Svjetskoj banci i autor nedavnog izvješća o tehnologiji u zemljama u razvoju. Ta studija je ustanovila kako se tehnologija širi brže u novim ekonomijama nego u bogatim zemljama. Ista je studija ustanovila da je tehnološki razvoj pomogao da se poveća prihod u zemljama u razvoju i da se smanji broj ljudi koji žive u apsolutnom siromaštvu sa 29 posto 1990. godine na 18 posto 2004. godine.

“Kad pogledamo tko ostvaruje dobre rezultate u smislu povećavanja prihoda, u smislu poboljšavanja životnog standarda, vidjet ćemo da su to zemlje s najvećom stopom tehnološkog razvoja. Primjerice, u istočnoj Aziji i pacifičkom području imamo otprilike raspon od četiri do pet posto u godišnjem povećavanju produktivnosti”, kaže Andrew Burns. Postignuća na polju komunikacijske tehnologije dovela su do većeg broja tzv. pozivnih centara, centraliziranih ureda gdje se odgovara na većinu telefonskih poziva za neki određeni biznis. Ti centri, u zemljama poput Pakistana i Indije, gdje su plaće relativno niske, često služe domaćim i međunarodnim tržištima i pridonose ekonomskom rastu osiguravajući dobro plaćena radna mjesta i nove vještine uposlenicima koji ne bi u suprotnom imali takve mogućnosti. Ahsan Saeed, mladi uposlenik jednog takvog pozivnog centra u Karačiju, u Pakistanu, kaže: “Rad u ovom centru poboljšava moje jezične sposobnosti, poboljšava moje prodavačke sposobnosti i poboljšava moju samouvjerenost itd. To vam pruža iskustvo kako raditi i kako postupati s ljudima.” Međutim, mobiteli su ti koji su transformirali živote i poslovanje više nego išta drugo. Osamdeset posto svjetskog stanovništva sad živi u dosegu neke mreže mobilne telefonije – što otvara nevjerojatne mogućnosti. Arthur Molela nalazi se na čelu Centra Lemelson za proučavanje izuma i inovacija pri Instituciji Smithsonian u Washingtonu. On kaže da mobiteli imaju mnogostruke efekte: “Imaju u svakom slučaju demokratizirajući efekt u tradicionalnim državama ili zemljama sa strogom hijerarhijom i omogućuju jasan način da se zaobiđu mnoga ograničenja. Tako da te stvari imaju i jedan subverzivni aspekt, i to u odnosu na vladu i u odnosu na običaje.” Arthur Molell iz Instituta Lemelson o tome kaže: “Tehnologija mijenja te kulture na isti način na koji mijenja Zapad, to je jasno. Međutim, ona se usvaja na različite načine u tim zemljama. Ne služi uvijek napretku, recimo, u američkom smislu.”