Mediji su puni oglasa o prisilnoj prodaji imovine dužnika, ali nema kupaca makar i cijene padaju. Od 2006. godine u Crnoj Gori se činilo da se banke upravo utrkuju koja će podijeliti više kredita. A onda je u zemlju došla kriza i banke sada moraju prisilno naplaćivati dugove dužnika koji nisu u stanju plaćati rate. Gotovo su svi crnogorski “tajkuni” u problemima, a pred bankrotom se nalazi stotinjak malih i srednjih poduzeća koja više ne mogu podmirivati obveze bankama. Zato su banke sudski prisiljene naplaćivati svoja potraživanja ili, što je postalo uobičajeno jer i kraće traje, prodavati imovinu dužnika javnim oglašavanjem. Izvršni direktor Prve banke Predrag Drecun kaže da su mnogi dužnici novac ulagali u nekretnine ili u gradnju stanova koje su namjeravali prodati. Sada, kada se kupci teško mogu pronaći, ne žele prodati svoje objekte po cijeni nižoj od onog što su uložili, samo da bi bankama vratili kredite. Drecun ipak priznaje da banke tu ne znaju za milost jer mora štititi i vlastite ulagače. Inače, prema podacima Centralne banke Crne Gore, oko pola milijarde eura leži u kreditima gdje poslovni subjekti ili osobe kasne s plaćanjima duže od 30 dana.
I kompanije i građani u Crnoj Gori sve teže mogu otplaćivati kredite koji su im se prije velikodušno nudili.
Mediji su puni oglasa o prisilnoj prodaji imovine dužnika, ali nema kupaca makar i cijene padaju. Od 2006. godine u Crnoj Gori se činilo da se banke upravo utrkuju koja će podijeliti više kredita. A onda je u zemlju došla kriza i banke sada moraju prisilno naplaćivati dugove dužnika koji nisu u stanju plaćati rate. Gotovo su svi crnogorski “tajkuni” u problemima, a pred bankrotom se nalazi stotinjak malih i srednjih poduzeća koja više ne mogu podmirivati obveze bankama. Zato su banke sudski prisiljene naplaćivati svoja potraživanja ili, što je postalo uobičajeno jer i kraće traje, prodavati imovinu dužnika javnim oglašavanjem. Izvršni direktor Prve banke Predrag Drecun kaže da su mnogi dužnici novac ulagali u nekretnine ili u gradnju stanova koje su namjeravali prodati. Sada, kada se kupci teško mogu pronaći, ne žele prodati svoje objekte po cijeni nižoj od onog što su uložili, samo da bi bankama vratili kredite. Drecun ipak priznaje da banke tu ne znaju za milost jer mora štititi i vlastite ulagače. Inače, prema podacima Centralne banke Crne Gore, oko pola milijarde eura leži u kreditima gdje poslovni subjekti ili osobe kasne s plaćanjima duže od 30 dana.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu