Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Bruxelles nudi drastično kresanje subvencija agraru

Autor: Tomislav Oharek
28. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

EU bi trebala smanjiti poljoprivredne subvencije za 80, a SAD za 70 posto

Dio europskih država izrazio je zabrinutost zbog najavljenih ustupaka koje je u Ženevi ponudio europski povjerenik za trgovinu Peter Mandelson, a kako bi se spasili pregovori o slobodnoj trgovini, koji se nalaze u slijepoj ulici od 2001. godine. Naime Madelson je ponudio da Europska unija smanji subvencije za poljoprivredu za 80 posto, dok bi SAD također trebale smanjiti subvencije agraru za 70 posto, na oko 14,5 milijardi dolara godišnje. Zauzvrat bi najveće zemlje u razvoju poput Kine, Indije, Brazila i Meksika trebale smanjiti svoje carine na uvoz industrijske robe i usluga sa Zapada.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prevelika žrtva
Time je, kada se već činilo kako će pregovori o slobodnoj trgovini propasti, njima ipak dan novi zamah, pa će ministri 35 industrijski najrazvijenijih država produljiti pregovore do srijede. Ipak ustupci spašavanju svjetske trgovine mogli bi biti posebno bolni za države Europske unije, koja izdašno subvencionira svoje poljoprivrednike. Naime, već na najavu ne toliko drastičnog smanjenja poljoprivrednih subvencija čuli su se brojni zabrinuti glasovi političara iz Francuske, Italije i Irske. Svoju duboku zabrinutost javno su iskazali francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i talijanski premijer Silvio Berlusconi, koji su nakon telefonskog razgovora zaključili kako bi “žrtva građana Europe bila mnogo veća od potencilane koristi”. Istodobno je Peter Mandelson poručio kako se ponuđeni prijedlog ne može povući. Prijedlog je inače došao u posljednji čas jer tijekom četverodnevih prijedloga nije bilo pomaka s mrtve točke. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) prošlotjedni je sastanak, inače, sazvala radi postizanja sporazuma kojim bi se konačno priveo kraju krug pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine započet u Dohi još 2001. godine.Pregovori su pokrenuti kako bi se i siromašnim zemljama omogućilo uživanje u plodovima slobodnije globalne trgovine, ali je proces pretrpio višestruke odgode zbog neslaganja bogatog razvijenog svijeta i siromašnih zemalja u razvoju. Razvijena i gospodarstva u razvoju od tada nisu uspjela naći izlaza iz začaranog kruga međusobnog zahtijevanja ustupaka. Dosadašnja su nadmudrivanja dovela do kolapsa svih sastanaka održanih od početka pregovora, a jedan je diplomatski izvor, koji je želio ostati anoniman, ukazao na mogućnost ponavljanja takvog ishoda i ovom prilikom.

Dio europskih država izrazio je zabrinutost zbog najavljenih ustupaka koje je u Ženevi ponudio europski povjerenik za trgovinu Peter Mandelson, a kako bi se spasili pregovori o slobodnoj trgovini, koji se nalaze u slijepoj ulici od 2001. godine. Naime Madelson je ponudio da Europska unija smanji subvencije za poljoprivredu za 80 posto, dok bi SAD također trebale smanjiti subvencije agraru za 70 posto, na oko 14,5 milijardi dolara godišnje. Zauzvrat bi najveće zemlje u razvoju poput Kine, Indije, Brazila i Meksika trebale smanjiti svoje carine na uvoz industrijske robe i usluga sa Zapada.

Prevelika žrtva
Time je, kada se već činilo kako će pregovori o slobodnoj trgovini propasti, njima ipak dan novi zamah, pa će ministri 35 industrijski najrazvijenijih država produljiti pregovore do srijede. Ipak ustupci spašavanju svjetske trgovine mogli bi biti posebno bolni za države Europske unije, koja izdašno subvencionira svoje poljoprivrednike. Naime, već na najavu ne toliko drastičnog smanjenja poljoprivrednih subvencija čuli su se brojni zabrinuti glasovi političara iz Francuske, Italije i Irske. Svoju duboku zabrinutost javno su iskazali francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i talijanski premijer Silvio Berlusconi, koji su nakon telefonskog razgovora zaključili kako bi “žrtva građana Europe bila mnogo veća od potencilane koristi”. Istodobno je Peter Mandelson poručio kako se ponuđeni prijedlog ne može povući. Prijedlog je inače došao u posljednji čas jer tijekom četverodnevih prijedloga nije bilo pomaka s mrtve točke. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) prošlotjedni je sastanak, inače, sazvala radi postizanja sporazuma kojim bi se konačno priveo kraju krug pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine započet u Dohi još 2001. godine.Pregovori su pokrenuti kako bi se i siromašnim zemljama omogućilo uživanje u plodovima slobodnije globalne trgovine, ali je proces pretrpio višestruke odgode zbog neslaganja bogatog razvijenog svijeta i siromašnih zemalja u razvoju. Razvijena i gospodarstva u razvoju od tada nisu uspjela naći izlaza iz začaranog kruga međusobnog zahtijevanja ustupaka. Dosadašnja su nadmudrivanja dovela do kolapsa svih sastanaka održanih od početka pregovora, a jedan je diplomatski izvor, koji je želio ostati anoniman, ukazao na mogućnost ponavljanja takvog ishoda i ovom prilikom.

Dodatni ustupci
Dok je Mandelsonova ponuda za kresanje subvencija za 80 posto najbolja do sada (prethodna najviša iznosila je 54 posto), moguće je da ona ipak neće biti dovoljna za postizanje dogovora, jer države u razvoju traže dodatne ustupke od razvijenih. Na to je jasno upozorio i egipatski ministar trgovine Rachid Mohamed Rachid. “Podivljale cijene goriva i hrane su snažan podsjetnik trajne nejednakosti u globajnoj poljoprivrednoj trgovini. Danas su zemlje u razvoju odgovorne za najveće poremećaje u svjetskom trgovinskom sustavu”, kazao je Rachid. Eventualni sporazum kojeg bi ovaj sastanak iznjedrio bio bi upućen na odobrenje cjelokupnom članstvu WTO-a te bi zahtijevao pojedinačnu ratifikaciju svih 153 zemalja članica. Neuspjeh bi mogao baciti WTO u krizu i unazaditi pregovore.

Autor: Tomislav Oharek
28. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close