Dok se aukcijske kuće pripremaju za jesenske aukcije, kineski kolekcionari umjetnina postaju sve snažnija sila na tržištu i iskazuju rastuće zanimanje kako za zapadnjačku, tako i za azijsku umjetnost. Na proljetnoj aukciji kuće Sotheby’s jedan je kineski kupac platio najskuplju ponuđenu sliku, Picassovu “Femme Lisant (Deux Personnages)”, čak 21,3 milijuna dolara.

U ožujku je u aukcijskoj kući Lebarbe u francuskom gradu Toulouseu kineski kupac postavio novi francuski rekord za kinesku umjetnost kad je ponudio 31 milijun dolara za crtež na svitku iz Carske palače u Pekingu. Kineske aukcijske kuće sada prodaju umjetnička djela u sličnim količinama te istom brzinom poput svojih inačica u Londonu ili New Yorku. Jedna tvrtka koja prati događanja na tržištu umjetnina, Artprica, izvijestila je da su Kinezi zabilježili prodaju od 8,3 milijardi dolara, čime su postali vodeći u svijetu. “Dogodio se eksponencijalni rast kineskih kupaca koji su odrastali tijekom Kulturne revolucije”, rekao je Henry HowardSneyd, podpredsjednik Sotheby’sa za azijsku umjetnost. “To su danas uspješni poslovni ljudi koji na raspolaganju imaju velike novčane iznose.” Trenutni kineski procvat tržišta umjetnina svoj uspjeh može zahvaliti novim bogatašima, zbog kojih je ova zemlja postala domovina najvećeg broja milijardera, prema popisu Hurun Rich List za 2010. godinu. Aukcijski stručnjaci tvrde da Kinezi na umjetnine gledaju ne samo kao na sjajan način diversifikacije portfelja, već i znak socijalnog statusa koji im dobro dođe u interakciji s inozemnim poslovnim patnerima.

Stručnjaci također smatraju da je ovaj procvat reakcija na godine Maove vladavine, kad je cijeloj zemlji bila uskraćena kultura. “Sada žele ponovno prisvojiti vlastitu kulturu i povijest”, objasnio je HowardSneyd. Lawrence Chu, skupljač umjetnina iz Hong Konga i upravitelj tvrtke BlackPine Private Equity Partners, kaže kako skuplja djela zapadnjačkih umjetnika kao što su Toby Ziegler, Mark Bradford i Dana Schutz jer su “ti umjetnici napredniji”. Iako mnogi tvrde da kineski val oduševljenja umjetninama nalikuje japanskoj pomami za impresionističkom umjetnošću koja je vrhunac doživjela 1980ih, drugi su uvjereni da će kineski rast biti dugovječniji.“Umjetnost je bila dio otvaranja prema van i korištenja gospodarskog položaja Japana za prikupljanje djela iz cijeloga svijeta – još Picassa, još Moneta, još ovoga, još onoga”, rekao je Mark Glimcher, predsjednik Pace Galleryja, newyorške galerije suvremene umjetnosti koja zastupa neke od vodećih umjetnika i slikara. “Ovdje se dogodila ista stvar kao i svugdje gdje nakon katastrofe nastupi procvat”, objasnio je Glimcher. “Kulturna revolucija bila je katastrofa, a ovo je procvat.”

Robin Pogrebin