Sjedinjene Američke Države imaju velik državni dug u iznosu od više bilijuna dolara. Zajmodavci su uglavnom ulagači koji su kupili američke državne obveznice.

Riječ je o vrijednosnim papirima ili mjenicama koje je izdala američka vlada. Ulagač koji kupi obveznica u vrijednosti od 10.000 dolara kreditira američku vladu s tolikim iznosom. Američka vlada prodaje te obveznice uz popust, ali plaća na njih kamatu. Tako ulagači ostvaruju profit. Leigh Riddick sa sveučilišta American objašnjava što je to proračunski manjak: “Ja bih to nazvao modelom poslovanja na koji me podsjeća kutija cigara. Novac dolazi u nju, novac ide van. Ako vam ponestane novca, a i dalje dugujete novac, morate ga negdje nabaviti, ili podizanjem poreza ili prodavanjem vrijednosnica. Deficit hrani dug, ali su to dvije odvojene stvari.” Fred Joutz sa sveučilišta George Washington objašnjava: “Svake godine vlada će potrošiti, recimo, 100 milijuna dolara, a njezini porezni prihodi bit će 90 milijuna dolara. U tom je slučaju to deficit za državu od 10 milijuna dolara. Tih minus 10 milijuna dolara mora doći odnekud.” Taj novac dolazi od prodaje državnih vrijednosnica. To je način na koji država gradi svoj nacionalni dug. Sjedinjene Američke Države stvorile su golem proračunski deficit. Tijekom vremena Amerika je prodala obveznica u vrijednosti višoj od 13 bilijuna dolara za pokriće tih deficita – to je 13 bilijuna dolara nacionalnog duga. Sličan problem ovih dana destabilizira Grčku koja je godinama imala velik deficit. Grčka je vlada nedavno drastično smanjila svoju potrošnju. Sjedinjene Američke Države u posljednjih su deset godina imale velik godišnji deficit te su prodale veliku količinu državnih vrijednosnih papira. Kina sama posjeduje više od 900 milijardi dolara od tih 13 bilijuna dolara američkoga nacionalnog duga. Kupnja tih vrijednosnica je zapravo kupnja duga. “Ako Kina prestane kupovati naš dug, mi bismo vjerojatno morali početi nuditi više kamatne stope da bismo privukli druge kupce. To bi moglo biti skuplje, što ne bi bilo dobro”, kaže Laigh Riddick. No većina ekonomista kaže da su američke državne obveznice i dalje među najmanje rizičnim investicijama dostupnim danas u svijetu jer imaju jamstvo američke države. Vic koji se čuje na predavanjima je da ako američka vlada prestane biti u stanju otplaćivati svoj dug, to što će se dogoditi s tim vrijednosnicama bit će najmanji američki problem. Međutim, Grčka je, primjerice, drukčiji slučaj, Europska unija i međunarodni monetarni fond planiraju spasiti Grčku od bankrota. Stručnjaci navode da bi taj bankrot učinio grčki dug gotovo bezvrijednim, što bi moglo dovesti do još jedne recesije u Europi, a možda i šire.