Projekt Scinergy prvi je put u Hrvatskoj na jednom mjestu okupio tako široku skupinu poduzetnika i znanstvenika: točno 100 poduzetnika te jednako toliko znanstvenika u prepunoj dvorani u Mozaik Event Centru u Zagrebu u srijedu se upoznavalo i testiralo mogu li zajedničkim snagama raditi na unapređenju proizvoda, usluga ili na razvoju novih.

Tko su kompatibilni parovi poslovno-znanstvenog ‘speed datinga’ i hoće li nastaviti suradnju odlučit će sami nakon čega, u okviru projekta čiji je nositelj u Hrvatskoj Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT), a koji financira Europska komisija, kreću u vođenu suradnju.

Otvaranje jednih drugima
Upravo je to cilj projekta Scinergy – povezati znanost i poduzetnike s ciljem podizanja inovativnosti domaćeg gospodarstva. Miran Pobar s Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija u Rijeci, u srijedu je razgovarao s predstavnicima čak šest kompanija. “Ovo je bila sjajna prilika za nas znanstvenike da pronađemo partnere pomoću kojih ćemo rezultate istraživanja tržišno moći bolje iskoristiti.

I to ne samo na našu korist, već, nadam se, šire zajednice”, kaže Pobar, uvjeren da će u okviru projekta Scinergy uspjeti pronaći pravog partnera. Partnera – znanstvenog – traži i kompanija Visage Technologies, specijalizirana za računalni vid. “Zanima nas suradnja s psiholozima te neuroznanstvenicima kako bismo kvalitetnije razumjeli problem koji imamo u razvoju algoritma za prepoznavanje emocija iz ljudskog lica”, ističe izvršni direktor Visage Technologiesa Gordan Kreković.

Otvaranje znanosti industriji, i obrnuto, te spajanje njihovih potencijala rezultat je koji bi projekt Scinergy trebao ostvariti, nada se ravnatelj ICENT-a Darko Huljenić. Ali tako da njihova rješenja imaju pravu tržišnu potrebu, naglašava.

”Često pričamo o inovacijama i ta se riječ počela zloupotrebljavati. Nerijetko mislimo da je svaka ideja inovacija, a to nije točno. Inovacija je ono što će doći u upotrebu i ono što donosi promjenu”, ističe Huljenić. A to nije baš svako znanstveno istraživanje. Suradnjom s industrijom, koja poznaje tržište, inovacije će se lakše realizirati, kaže.

”Upravo je takvo partnerstvo u Hrvatskoj nedostajalo te je bilo sporadično što projektom Scinergy želimo promijeniti”, kaže Huljenić. Dodaje da je interes za sudjelovanje u projektu uistinu bilo veliko – javilo se 250 kompanija te 140 znanstvenika.

Inovatori i promjene
O tome što je ključno za razvoj inovacija govorio je Rajesh Chandy s London Business Schoola. Chandy kaže da je za razvoj inovativnog okruženja u kompaniji ključan menadžment koji, ne stvori li takvu atmosferu, može očekivati samo propast. Za inovacije, koje su teške, koje zahtijevaju promišljanje o budućnosti i koje su kaotične, treba vremena.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

”Razmislite koliko vremena promišljate o budućnosti i promijenite to”, poručuje Chandy. Na pitanje kakvu ulogu imaju izdvajanja za istraživanja i razvoj u stvaranju inovacija, odgovara da iznosi – nisu ključni. “Prije 15 godina Nokia je bila druga kompanija na svijetu po iznosu izdvajanja za R&D, no to im nije osiguralo ostanak na svjetskom vrhu”, ističe. Uostalom, ideja koja će izazvati pravu promjenu može nastati iz čistog dokoličarenja, pa čak i frustracije.