Zagrebačka IT tvrtka Biss pamtit će 2020. kao uspješnu godinu u kojoj su narasli za 40% u prihodima, ali i godinu kada su njihovi raniji projekti pokazali značajan uspjeh dok su istovremeno nastajali novi.

Prema Poslovna.hr, 2019. ostvarili su prihod veći od 11 milijuna kuna, gotovo 2,5 milijuna kuna u odnosu na godinu prije. Tvrtka iza sebe ima nekoliko uspješnih projekata, a jedan od njih je sustav za upravljanje paketnom dostavom koji je u funkciji DPD Švicarska od 2017.

Aleksander Radovan, direktor Bissa /ROBERT ANIĆ/PIXSELL

“Sustav pročita adresu koja se nalazi na pošiljci i ako primijeti da postoji vjerojatnost da to nije točna adresa, s određenim postotkom točnosti predloži točnu adresu”, objašnjava direktor Aleksander Radovan koji je ponosan na proširenje sustava u Švicarskoj jer to znači da sve adrese u svakom kantonu mogu biti napisane na četiri različita jezika (francuski, njemački, talijanski i romanski).

Dron u akciji

Odnedavno rade i na sustavu koji predviđa probleme i zastoje na autocestama, točnije analizira statistike iz prethodnog razdoblja, prikuplja podatke o stanju na cestama, meteorološke podatke, zatim podatke lokalnih tijela za upravljanje autocestama, a usto kombinira i podatke o kretanju mobilnih uređaja i kretanju automobila opremljenih internetom.

“Svi ti parametridaju nam dosta jasne podatke o gustoći i kretanju prometa. Ako sustav na temelju tih podataka procijeni da je došlo do nesreće, a sustav to može utvrditi mnogo brže od čovjeka, odmah se ide u potvrdu procjene.

Na lokaciju se šalje dron koji snima i te informacije prosljeđuje u centar lokalnog tijela za upravljanje autocestama. Tako se odlučuje o daljnjim postupcima, a sustav omogućava i prediktivnu optimizaciju prometa. U fazi smo testiranja modela na autocestama”, otkriva.

Za telekome su pak razvili proizvod za anonimizaciju, odnosno tehnologiju koja omogućava nepovratnu anonimizaciju osobnih podataka u realnom vremenu.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

“Sustav je u cijelosti usklađen s GDPR-om. Korisnik telekoma može svoj identitet u cijelosti izbrisati iz sustava. Postoji interes i drugih industrija da implementiraju naš proizvod, a kako su telekomi veliki igrači na tržištu, tu smo u dobroj poziciji”, dodaje.

Za vrijeme pandemije Biss je s 15 narastao na čak 40 zaposlenih zahvaljujući širenju i razvoju proizvoda koji se temelje na AI-ju, što im omogućava da rastu na domaćem, ali i na EU tržištima. BISS naime oko 50% prihoda bilježi iz izvoza usluga na inozemna tržišta.

“Otvorili smo odjel poslovnih analitičara, odjel za strojno učenje i pojačavamo odjel za testiranje. Zasad nemamo problema s pronalaženjem stručnjaka, ali vjerujemo da će rastom svjetskog i hrvatskog IT sektora doći do manjka određenih profila. Volio bih kada bi naš obrazovni sustav predvidio taj trend i kada bismo više ulagali u stvaranje IT stručnjaka”, ističe.

Na pitanje mogu li AI i Big data pomoći kod rješavanja krize uzrokovane koronavirusom, Radovan odgovara da su superračunala, koliko je upoznat, već dala svoje procjene i predviđanja vezana uz pandemiju Covida-19, stoga je za njega to činjenica.

Najavio je i najnoviji projekt tvrtke – Haven Reverse 112, ICT sustav integriran s operaterima mobilne mreže (MNO) koji organizacijama javne sigurnosti omogućava otkrivanje, nadgledanje i reagiranje na krize.

Koristi lokaciju mreže mobilne opreme za brzo prepoznavanje nastalog incidenta i pružanje bolje operativne slike prijetnje, razmjera ugroženih ljudi i potrebnog odgovora u određenom zemljopisnom području koje je odabrao operator javne sigurnosti (primjerice, teroristički napadi o čemu bi se građane informiralo putem poruka na pametnim telefonima).

‘Alat’ za hitne reakcije

“Haven omogućava operaterima javne sigurnosti da otkriju incident odnosno nepovoljan događaj, nadgledaju njegov napredak, sprječavaju nove prijetnje, štite i informiraju ljude na pogođenom području i reagiraju upravljajući situacijom ili incidentom.

U Hrvatskoj su ljudi s time malo ili nisu uopće upoznati. Europski zakonik o elektroničkim komunikacijama (EECC) pružit će potporu uvođenju tehnologije mobilne komunikacije, a obvezuje sve države članice EU-a na primjereno rješenje do lipnja 2022. godine”, zaključuje Radovan.