Kada je riječ o data centrima, kao što su Digital Relatyjevi data centri, postoji potpuno nova terminologija koju je potrebno savladati da biste razumjeli što sve točno mogu učiniti za vas. U ovom ćemo članku demistificirati neke od najčešćih izraza koji se koriste, s naglaskom na IT infrastrukturu, i objasniti kako vam oni mogu pomoći u ispunjavanju vaših potreba za digitalnom transformacijom i podacima.

Što je softverski definiran data centar?

Softverski definirani data centar (SDDC) je arhitektura data centra koja koristi softver za apstrahiranje, skupljanje i automatiziranje upravljanja fizičkim resursima, kao što su poslužitelji, pohrana i mrežni uređaji.

U SDDC-u su svi elementi infrastrukture virtualizirani i isporučeni kao usluga.

SDDC omogućuje veću fleksibilnost, skalabilnost i učinkovitost za operacije data centra, kao i bržu implementaciju i pružanje aplikacija i usluga.

Što je konvergentna infrastruktura?

Konvergentna infrastruktura je arhitektura data centra koja integrira komponente računala, pohrane, mreže i virtualizacije u jedan sustav koji je unaprijed konfiguriran, unaprijed testiran i optimiziran za određena radna opterećenja.

Konvergentna infrastruktura ima za cilj pojednostaviti implementaciju, upravljanje i skaliranje resursa data centra smanjenjem složenosti i problema s kompatibilnošću. Konvergentna infrastruktura također nudi jedinstvenu kontaktnu točku za podršku i održavanje.

Što je upravljanje infrastrukturom data centra?

Upravljanje infrastrukturom data centra (data center infrastructure management, DCIM) softversko je rješenje koje nadzire, mjeri i upravlja fizičkom infrastrukturom data centra, poput napajanja, hlađenja, prostora i imovine. DCIM ima za cilj osigurati vidljivost, kontrolu i optimizaciju resursa data centra, kao i integraciju s drugim IT sustavima i procesima.

DCIM može pomoći operatorima data centara da poboljšaju učinkovitost, pouzdanost i održivost svojih objekata.

Što je kolokacija?

Data centri za kolokaciju (ili data centri s više korisnika) omogućuju tvrtkama svih veličina premještanje privatnih poslužitelja i mrežne opreme iz lokalne instalacije u zajednički data centar.

Smještanjem infrastrukture u data centar za kolokaciju, korisnicima je omogućeno izravno povezivanje s pružateljima usluga pristupa internetu (ISP-ovima) i središtima za razmjenu internet prometa (Internet Exchanges). Također, korisnici kolokacije mogu se direktno povezati i sa svim glavnim pružateljima usluga u oblaku.

Dok je povezivost glavna prednost odabira kolokacijskog data centra, kolokacija također pruža skalabilna, pouzdana, održiva, fleksibilna i isplativa rješenja, a istovremeno omogućuje korisnicima da zadrže potpunu kontrolu nad svojom IT infrastrukturom.

Što su unakrsne veze (cross-connect, XC)?

Unakrsne veze (XC) izravne su veze između dvije krajnje točke u Digital Realtyjevim data centrima.

Digital Realtyjevi inženjeri u data centrima instaliraju i upravljaju kabelima za unakrsnu vezu koji prolaze kroz dva različita sigurna prostora za povezivanje. Tamo se klijentima omogućuje međusobno poslovanje s minimalnim kašnjenjem.

Neke od prednosti unakrsnih veza su:

• Smanjena latencija: možete koristiti unakrsne veze kako biste omogućili izravne i kraće putove između mreža ili data centara, što rezultira nižom latencijom i bržim prijenosom podataka.
• Poboljšana pouzdanost: možete zaobići javne mreže i povezati se izravno na željeno odredište; unakrsne veze eliminiraju potencijalne točke kvara i poboljšavaju pouzdanost mreže.
• Povećana sigurnost: možete koristiti unakrsne veze za pružanje namjenske i privatne veze, smanjujući rizik od povrede podataka ili neovlaštenog pristupa u usporedbi s prijenosom podataka preko javnih mreža.
• Fleksibilnost i skalabilnost: Po potrebi možete skalirati propusnost i kapacitet, omogućujući učinkovit rast i prilagodbu promjenjivim poslovnim zahtjevima.
• Poboljšana privatnost podataka: Možete koristiti dedicirani link koja drži podatkovni promet odvojenim od javnih mreža, osiguravajući bolju privatnost i povjerljivost osjetljivih informacija.

Pojednostavljeno upravljanje mrežom: možete imati veću kontrolu i vidljivost nad njihovim mrežnim prometom, pojednostavljujući upravljanje mrežom i procese rješavanja problema.

Što je učinkovitost korištenja energije (Power Usage Effectiveness, PUE)?

Učinkovitost potrošnje energije (PUE) je omjer ukupne količine energije koju koristi računalni data centar i energije isporučene računalnoj opremi. Sve što se ne smatra računalnim uređajem u data centru (npr. rasvjeta, hlađenje itd.) spada u kategoriju potrošnje energije objekta. Danas je PUE međunarodni standard koji tvrtke upotrebljavaju za procjenu i smanjenje potrošnje energije.

Da bi izračunala PUE, tvrtka mora izmjeriti dva čimbenika:

1. Svoju angažiranu IT snagu, koja je potrebna za rad IT opreme te se ona obično mjeri korištenjem mjernih uređaja poput jedinica za distribuciju energije (PDU)
2. Ukupnu angažiranu snagu objekta, uključujući svu mrežnu opremu, sustave za hlađenje, rasvjetu te sva ostala trošila. Ona se obično mjeri pomoću brojila.

PUE je odlična mjera za određivanje efikasnosti potrošnje energije data centara te se time tvrtkama omogućuje da vide rezultate promjena i poboljšanja koja su uvedena.

Što je strategija IT infrastrukture?

Strategija IT infrastrukture je plan koji definira kako će poduzeće koristiti svoje IT resurse za postizanje svojih poslovnih ciljeva. Pokriva aspekte kao što su hardver, softver, mreža, sigurnost, oblak i usluge data centra.

Postoje različite vrste strategija IT infrastrukture koje poduzeća mogu usvojiti, ovisno o svojim specifičnim potrebama i preferencijama. Neki od najpopularnijih su:

• Samo u oblaku (cloud-only): Ova strategija uključuje korištenje samo usluga temeljenih na oblaku za sve IT funkcije bez ikakve lokalne infrastrukture ili kolokacijske infrastrukture. To može ponuditi prednosti poput skalabilnosti, fleksibilnosti i isplativosti, ali i izazove poput sigurnosti, usklađenosti i vezanosti uz dobavljača.
• Hibridni oblak (hybrid cloud): Ova strategija uključuje korištenje kombinacije infrastrukture temeljene na oblaku i lokalne infrastrukture ili infrastrukture kolokacije za različite IT funkcije, ovisno o najboljem prilagodbi za svako radno opterećenje. To može ponuditi prednosti kao što su agilnost, performanse i pouzdanost, ali i izazove kao što su složenost, integracija i upravljanje.
• Multi-cloud: Ova strategija uključuje korištenje višestrukih usluga temeljenih na oblaku od različitih pružatelja za različite IT funkcije bez ikakve lokalne infrastrukture ili kolokacijske infrastrukture. To može ponuditi prednosti kao što su raznolikost, redundantnost i inovativnost, ali i izazove kao što su interoperabilnost, upravljanje i optimizacija troškova. Prema istraživanju Flexere, ovu strategiju trenutno koristi 87% velikih tvrtki, globalno.
• Privatni oblak (private cloud): Ova strategija uključuje korištenje namjenske usluge temeljene na oblaku koja se nalazi ili na lokaciji ili u objektu za kolokaciju za sve ili neke IT funkcije. To može ponuditi prednosti poput sigurnosti, kontrole i prilagodbe, ali i izazove poput skalabilnosti, održavanja i ulaganja.

Što je edge computing (računalstvo na rubu)?

Ovaj pojam odnosi se na obradu podataka bliže korisniku, korištenjem rubnih lokacija povezanih na hibridni oblak. Glavni benefiti su manja latencija i kašnjenje za korisnika i manje korištenje prijenosa podataka na velike udaljenosti, što snižava cijenu.

Što je direktni pristup pružateljima usluga u oblaku (cloud on-ramp)?

Cloud on-ramps privatne su izravne veze koje zaobilaze javni internet radi povećane sigurnosti s kontrolama za povezivanje od jednog do drugog kraja.

Ovakav pristup sigurniji je od pristupa oblaku putem javnog interneta, minimizira kašnjenje i fluktuaciju signala i može smanjiti složenost vaše mreže, čime se smanjuju troškovi.

Što je repatrijacija iz oblaka?

Covid je zabilježio naglo ubrzanje broja organizacija koje su se prebacile na strategiji „samo u oblaku“; međutim, od tada mnoge organizacije preispituju svoj pristup strategiji IT infrastrukture. Postoje problemi povezani sa strategijom koja se temelji samo na oblaku, među kojima su i spirale troškova i troškovi izlaza podataka. To je dovelo do nedavnog trenda povratka u oblak na model hibridnog oblaka.

Repatrijacija iz oblaka proces je premještanja aplikacija, radnih opterećenja ili podataka iz javnog oblaka u lokalnu infrastrukturu. Neki od razloga za repatrijaciju u oblak uključuju isplativost, sigurnost, usklađenost, performanse i interne politike. Većina tvrtki prenosi podatke u privatni ili hibridni oblak, no neke napuštaju model oblaka i vraćaju se na klasični data centar na fizičkoj lokaciji.

Mnoge tvrtke vraćaju svoje podatke iz oblaka na svoje lokacije kako bi povećale kontrolu nad vlastitim podacima, sigurnosnim problemima, usklađenošću podataka i suverenitetom, a istodobno kontroliraju troškove i isporučuju poslovnu vrijednost.