Velik interes gospodarstva i znanosti za suradnjom na zajedničkim projektima

Autor: Josipa Ban , 18. siječanj 2024. u 22:00
Iznenađeni smo odazivom, kaže Matija Srbić, voditelj projekta Scinergy/J. Galoić/PIXSELL

Više od 130 tvrtki te više od 70 znanstvenika želi biti dio projekta koji vodi Matija Srbić.

Poznato je da suradnja znanosti i gospodarstva u Hrvatskoj nije na zadovoljavajućoj razini. No, nedostatak bi ove suradnje trebao promijeniti projekt Scinergy’24. Riječ je o projektu kojim se u Hrvatskoj napokon stvara kvalitetna struktura kojom će doći do povezivanja znanstvene i poslovne zajednice.

Projekt provodi Nuqleus, FER-ov deep-tech venture builder, dok je njegov nositelj Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT). Da bi projekt mogao uroditi plodnom – potaknuti veću suradnju znanosti i gospodarstva – govori i činjenica da se na poziv, a koji je otvoren 19. listopada prošle godine, prijavilo više od 130 tvrtki te više od 70 znanstvenika, otkriva Matija Srbić, voditelj projekta Scinergy.

Svjetska banka i partneri

Projekt je nastao na inicijativu Europske komisije, a globalno ga provodi Svjetska banka u suradnji s međunarodnim partnerima - LBS-om i MIT-om.

Tko se prijavio?
“Iznenađeni smo odazivom. Inicijalno smo si postavili visoke ciljeve oko broja prijava tvrtki, no kako se u Hrvatskoj ne ulaže mnogo u istraživanje i razvoj nismo bili sigurni što možemo očekivati”, ističe Srbić dodajući da su prijave za projekt otvorene do 28. siječnja, odnosno da su produljene tjedan dana.

Srbić objašnjava da je cilj projekta Scinergy olakšati znanstvenicima komercijalizaciju istraživanja kao i pokretanje novih projekata u suradnji s gospodarstvom. Istovremeno, poduzetnicima žele osigurati pristup znanstvenicima i njihovoj infrastrukturi kako bi mogli unaprijediti postojeće proizvode i usluge, ali i razviti neke potpuno nove.

A odaziv znanstvenika koji su zainteresirani surađivati s poslovnom zajednicom vrlo je šarolik. Prijave su stigle iz brojnih institucija – FER-a, Instituta Ruđer Bošković, PMF-a FESB-a, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, PBF-a, građevine, medicine rudarstva, agronomije… Poduzetnicima, dakle, u razvoju inovativnih proizvoda i usluga neće nedostajati znanstvene podrške bez obzira na to kojim im profil stručnjaka treba.

I što se tiče kompanija, otkriva Srbić, prijave su raznolike te variraju od velikih i poznatih kompanija do onih vrlo malih, i to iz svih dijelova Hrvatske.

“Kada pogledamo prijave, ugodno smo iznenađeni inovativnošću i idejama kojima se pojedine kompanije bave, a koje javno nisu poznate”, ističe Srbić napominjući da još nisu napravili detalju analizu, no dojam je da su najveći interes za suradnjom pokazale tvrtke koje se bave proizvodnjom i preradom.

Nakon što krajem sljedećega tjedna završi rok za prijavu, objašnjava voditelj projekta Scinergy, slijedi dvodnevno događanje, koje će biti održano 14. i 15. veljače, a tijekom kojega će se znanstvenici i poduzetnici moći bolje upoznati te povezati. Već sljedeći dan kreće konkretna suradnja koja će trajati do kraja travnja. Praktično će se ona odvijati kroz vođene sastanke tijekom kojih će se validirati ideje. Sudionici će dobiti i pravne savjete oko pokretanja suradnje, ali i savjete kako financirati zajedničke projekte… I to potpuno besplatno.

Ovo spajanje, na tako velikoj skali, hvale je vrijedan projekt jer samo takve suradnje dovode do proizvoda i usluga više dodane vrijednosti, a koje onda čitavo gospodarstvo čine konkurentnijim.

Spajanje – inicijativa EK-a
A ta je suradnja u Hrvatskoj vrlo niska. Podaci pokazuju da tek 4% domaćih malih i srednjih poduzeća surađuje sa sveučilištima (prosjek EU-a je 10%). “Žalosno je da je tome tako”, kaže Srbić ističući da prijave na Scinergy pokazuju da interes za suradnjom postoji, ali nedostaje struktura koja bi olakšala povezivanje.

S projektom Scinergy se ta struktura, a koja se pokreće na inicijativu Europske komisije, u Hrvatskoj napokon stvara.

“EK želi testirati koliko posložena struktura kojom se ciljano povezuju znanstvenici i gospodarstvo, i to uključivanjem treće institucije, može povećati broj suradnji”, objašnjava Srbić. Dodaje i da, s obzirom na to da je ovo pilot projekt, ne mogu znati hoće li biti uspješan, posebno stoga što Hrvatska, pa ni regija, na ovom području nemaju razvijene dobre prakse.

“Očekujemo da ćemo kroz projekt naučiti mnogo te da saznati što treba i jednima i drugima. To će nam, pak, omogućiti mapiranje potreba industrije te onoga što znanost nudi”, ističe Srbić.

Komentirajte prvi

New Report

Close