U prošloj su godini izdvajanja za istraživanje i razvoj (R&D) u Hrvatskoj rasla 15,5 posto, na 5,5 milijardi kuna, a njihov je udio u BDP-u iznosio 1,27 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Mali je to pomak u odnosu na 2020. kada su ulaganja u djelatnost istraživanja i razvoja bila 1,25 %, ali nešto značajniji vratimo li se šest godina natrag – kad je bila riječ o svega 0,83% BDP-a.

Dobro je poznato da ova ulaganja u Hrvatskoj gotovo cijelo desetljeće nisu uspjela prijeći jedan posto BDP-a, a pomak u tom smjeru vidimo tek od 2019. kada su napokon prešla tu razinu i dosegnula 1,08 posto.

Privatni sektor dominira
Privatna poduzeća tradicionalno najviše ulažu u R&D – 46,5 posto ukupnih sredstava. Slijedi visoko obrazovanje s 32,3 posto, a najmanje ulaže državni i privatni neprofitni sektor – 21,1 posto.

Iako se izdvajanja za istraživanje i razvoj povećavaju, ne možemo biti zadovoljni s iznosima, posebno onima koje ulaže privatni sektor jer se u tom segmentu u razvijenim zemljama ulaže daleko više.

U Njemačkoj su tako privatna poduzeća u 2020. (posljednji podaci) u R&D uložila 67 posto od ukupno 105,8 milijardi eura, a udio tih ulaganja u BDP-u iznosila su 3,14 posto. Te iste godine prosjek EU-a bio je 2,31 posto.

Što se, pak, financiranja ulaganja u istraživanje i razvoj tiče, statistika pokazuje da se najčešće koriste vlastita sredstva. Privatna su poduzeća tako financirala čak 77 posto R&D izdvajanja, dok su ostatak (20 posto) uglavnom namicala iz inozemstva, odnosno, možemo pretpostaviti, europskih fondova.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Što se pak državnog i privatnog neprofitnog sektora te visokog obrazovanja tiče, većinu ovih ulaganja financiraju iz državne i lokalne uprave, 58, odnosno 62 posto. Kao i kod poslovnog sektora i oni 20-ak posto sredstava dobivaju iz inozemstva.

Neučinkovit sustav
Relativno slabašna ulaganja u istraživanje i razvoj na našem tržištu kritičari godinama pripisuju lošim vladinim politikama. Hrvatska je naime, isto odlučila poticati poreznim olakšicama. One su 2015. ukinute, 2019. ponovo vraćene, no bez većeg uspjeha.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva u tri godine, od 2019. do početka veljače ove godine, iste je koristilo tek 47 poduzeća te je odobreno poreznih olakšica u iznosu od 54,7 milijuna kuna.

Ovi su podaci bili znak za uzbunu nadležnima pa su iz Ministarstva financija početkom ove godine najavili da će ići u reviziju sustava poticanja ulaganja u istraživanje i razvoj te u izradu novog Zakona. Trebao bi biti gotov do kraja sljedeće godine.