Gradovi diljem svijeta nezaustavljivo se šire pa je potreba za većom ekološkom održivošću sve prisutnija. Neki od zahtjeva u tom pravcu su povećanje mobilnosti i sigurnosti, racionalizacija i optimizacija prometa te očuvanje prirodnih bogatstava, pri čemu umrežene informatičke tehnologije imaju vrlo važnu ulogu. Pred posebnim se izazovima nalaze urbane konglomeracije poput Tokya koji broji 37 milijuna ljudi, pa svako iskustvo uspješnog transformiranja i manjih industrijskih središta u pametne gradove može poslužiti kao ogledni primjer svima drugima.

S obzirom na brzinu usvajanja dobrih navika i svjetlosnu brzinu tehnološkog razvoja, procjenjuje se da će do 2030. pametnih gradova na globalnoj razini biti sve više.Naime, iako gradovi zauzimaju tek oko dva posto zemljine površine oni su odgovorni za više od 70 posto globalnih emisija CO2 tako da je riječ o zajedničkoj odgovornosti. No, takvi ambiciozni projekti iziskuju i poveća novčana sredstva. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj u sve planirane infrastrukturne projekte zakazane za razdoblje između 2010. i 2030. godine na globalnoj će razini biti potrebno uložiti 1,8 trilijuna američkih dolara.

U valu pozitivnih promjena za kojima se sve veći broj gradova vodi, industrijska je informatizacija bila najvažnijim trendom u 2014. godini, nakon toga slijedi povećana briga za sigurnošću gradova te pametno upravljanje vodnim bogatstvima koje uključuje racionalnu opskrbu vodom te razne modele ponovnog korištenja vode. Stoga se procjenjuje i da će se na globalnoj razini do 2023. godine tri puta povećati ulaganja u pametne tehnologije nego što je to bio slučaj u 2013., odnosno sa 8,8 milijardi dolara na ukupno 27,5 milijardi dolara.  Što su zapravo pametni gradovi najbolje se može vidjeti iz konkretnih primjera poput Barcelone koja ponosno nosi i titulu Najpametnijeg svjetskog grada u 2015. prema britanskoj tvrtki za istraživanje tržišta Juniper Research. Jednim dijelom Barcelona je prestižni naslov zaslužila uvođenjem električnih vozila u javni gradski prijevoz.

Tako ulicama Barcelone prometuje 500 hibridnih taksija, 300 javnih električnih vozila te još oko 400 električnih automobila u privatnom vlasništvu. Jedan od novijih trendova koji postaju sve popularniji diljem svijeta je i car – sharing odnosno optimizacija prometnih gužvi i troškova na način da se potiče ekonomija dijeljena koja podrazumijeva manje agresivno zauzimanje javnih površina (parking) te veće uštede energije. Prema car – sharing modelu jedan automobil vozi više ljudi, sukladno njihovim potrebama te se time dijele i troškovi održavanja, a automobil na parkingu provodi bitno manje vremena te se eliminiraju i gradske gužve.

Nadalje, drugi važan korak koji je Barcelona poduzela u smjeru ekološki održive urbanizacije jest umrežavanje sustava opskrbe energijom i vodom, s ciljem podizanja kvalitete života i zaštite okoliša. Paralelno s time, grad je uspješno uveo i proveo otvorene mjere za poboljšanje transparentnosti i dostupnosti rada javnih tijela i lokalne samouprave. Komunikacija je ključ uspjeha, s sve više pametnih gradova pokazuje da se do visoke funkcionalnosti i održivosti dolazi upravo osluškivanjem problema 'iz naroda'. Što se informatizacije i digitalizacije tiče, Barcelona je pokazala i da integrirani sustavi uvelike generiraju uštede. Sada je, a uz daljnje usavršavanje u još većem obujmu, moguće uskladiti proizvodnju i potrošnju primjerice električne energije te omogućiti uštede i kod najvećih potrošača poput industrijskih postrojenja. Tu uvelike pomaže IoT (Internet of things) koji objedinjuje različite decentralizirane sustave, pa je studija koju je proveo PriceWaterhouseCoopersa (PwC) pokazala da 94 posto energetskih distributera smatra da će se njihovo poslovanje do 2030. uvelike promijeniti.

Na tom tragu, slična studija koju je izradio Fraunhofer Institute for Systems and Innovation Research commissioned pokazala je da bi umrežavanje i digitalizacija njemačkog energetskog sektora te okretanje ka pametnim rješenjima ovoj državi na godišnjoj razini moglo uštedjeti do devet milijardi eura.  Kvalitetnim prikupljanjem i objedinjavanjem podataka na jednom mjestu mogu se unaprijediti brojni procesi i prilagoditi se stvarnim potrebama određene sredine, bez nepotrebnog rasipanja vremena, novca i resursa. Kako bi se sve pozitivne promjene kvalitetnije uvele potrebna je i suradnja tijela lokalne samouprave, vlada i samih građana koji bi pred odgovorne trebali iznositi prijedloge s ciljem poboljšanja kvalitete života.

I u ovom se segmentu Barcelona pokazala uzorom i primjerom dobre prakse koji može odlijevati i potencijalnim prirodnim ili drugim katastrofama. Naime, suradnja administrativnih središta s građanima, zatim posvećivanje veće količine pažnje javnim površinama i okolišu općenito omogućili su uklanjanje i velikog broja rizika. Cilj je na vrijeme razraditi planove i rješenje za brojne neželjene situacije kako bi se na njih, ukoliko to bude potrebno, moglo odgovoriti pravovremeno i sa što manje posljedica. Sve navedeno pokazuje kako gradovi podatke koje dobivaju iz različitih izvora mogu iskoristiti u transformaciji u pametne gradove, odnosno prateći potrošnju i mjereći utjecaj na okoliš mogu poticati stanovnike na bitno održiviji način života. Tehnologije u tome najviše pomažu, no istovremeno su potrebna i velika ulaganja. Na umu, s druge strane, treba imati i da se uloženo kroz godine vraća – stostruko. 

Godišnja promjena

Tržište pametnih gradova do 2019. rast će za 16,6% 
Nove investicije stvaraju i nove poslovne segmente, što potvrđuje i istraživanje Njemačkog udruženja za elektroničke i informacijske tehnologije (VDE) koje kaže da će se tehnologije iz segmenta pametnih gradova ubrzano razvijati. Dvije trećine od ukupno 1300 tvrtki članica ove udruge smatra da će se broj pametnih gradova do 2030. znatno uvećati, kao i njihov ekonomski značaj. Technavio, tvrtka za istraživanje tržišta, očekuje i da će globalno tržište pametnih gradova u razdoblju između 2014. i 2019. rasti za 16,6 posto godišnje. Prema njihovim procjenama, u 2014. godini trend će predvoditi Sjeverna i Južna Amerika, pri čemu ipak suvereno vodstvo pripada Sjevernoj Americi.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’