Boriti se protiv pandemije koronavirusa može i svatko tko kod kuće ima Windows, Linux ili Mac osobno računalo ili laptop. Sve što je potrebno je preuzeti aplikaciju neprofitnog projekta Folding@Home, koji je pokrenulo Sveučilište Stanford u srcu Silicijske doline. Interes za Folding@Home toliko je velik da je taj projekt objavio da trenutačno raspolaže s najjačim superračunalom na svijetu koje preko računala svojih korisnika radi na biotehnološkim proračunima važnim za suzbijanje pandemije koronavirusa.

Projekt Folding@Home, koji će ove godine u listopadu proslaviti 20 godina postojanja, naglašava da je svoje resurse, koje je koristio i za borbu protiv raka i drugih sličnih bolesti, sada usmjerio na borbu protiv koronavirusa (https://foldingathome.org/covid19/). Prvi cilj mu je razjasniti kako koronavirus uspijeva tako učinkovito zaraziti ljude. To će pomoći istraživačima koji rade na tretmanima liječenja i cjepivima da ubrzaju svoj rad, jer trenutačno se očekuje da će prvo cjepivo i učinkoviti tretmani protiv korone biti dostupni tek za 12 do 18 mjeseci.
“Inicijalni projekti usmjerni su na bolje razumijevanje kako koronavirusi komuniciraju s ljudskim ACE2 receptorom koji je ključan za ulazak viralnog tijela u ljudsku stanicu i kako bi istraživači mogli utjecati na tu komunikaciju u dizajnu novih terapeutskih antitijela i malih molekula koje bi mogle spriječiti da dođe do te interakcije”, piše Folding@Home.

Koronavirus, naime, ima ovojnicu od proteina i na njoj ima receptore pomoću kojih se veže na stanice u ljudskim plućima te tako zaražava ljude. Sami proteini su poput strojeva na molekularnoj razini, jer ovisno o temperaturi, kiselosti (pH) i prisutnosti drugih molekula, mijenjaju svoj položaj i tako se prilagođavaju i time dobivaju sposobnost obaviti razne zadaće. Neki proteini poput kinesina, primjerice, mogu se pomaknuti tako da izgledaju poput pincete, škara ili para nogu s kojima onda mogu primiti i prenijeti neki teret po stanici. Drugi će pak reagirati samo u prisustvu određenih drugih proteina i tako su poput brave koja kontrolira ulazak tvari u stanice, uključujući možda i koronavirusa.

Projekt Folding@Home značajno je dobio na popularnosti nakon nedavnog gašenja projekta SETI@Home, a sada je dodatno eksplodirao interes za njega zbog pandemije koronavirusa. Najjače svjetsko superračunalo nije zapravo klasično superračunalo kakvog grade vlade, agencije i kompanije. Riječje o superračunalu koje je distribuirano, odnosno svaki korisnik s osobnim računalom na kojem pogoni softver od Folding@Home dio je tog superračunala. Ono pak sada radi brzinom od milijardu milijardi operacija u sekundi. Usporedbe radi, to je najmanje dvostruko brže od najbržeg superračunala na svijetu danas kojeg ima američko Ministarstvo energetike u Oak Ridge National Laboratoryju, a koji je izradio IBM. Kompanije poput Fujitsua, IBM-a, Intela i Craya tek će kroz nekoliko godina biti u mogućnosti na tržište izbaciti superračunala slične snage.