U Hrvatskoj se u prosjeku svaki dan dogodi jedan računalno-sigurnosni incident, doznaje Poslovni dnevnik. Ukupno su lani prema upravo objavljenim podacima CERT-a, hrvatskog nacionalnog centra za rano računalno uzbunjivanje, zabilježena 343 takva incidenta i njihov je intenzitet u blagom porastu.

Među incidentima koji su prošle godine nanijeli štetu korisnicima interneta u Hrvatskoj je i špijunski maliciozni softver Crveni oktobar, kojeg je razotrkio ruski proizvođač antivirusnog softvera Kaspersky Lab. Ta kompanija tvrdi da je Crveni oktobar špijunirao vlade, veleposlanstva, energetske objekte, istraživačke centre, naftne kompanije i vojsku. Žrtve te špijunske mreže u Hrvatskoj nisu javno obznanjene, već se samo navodi da ih je bilo. Usporedbe radi, u BiH su to bila veleposlanstva. Prema informacijama koje je Kaspersky Lab skupio, mrežu Crveni oktobar organizirao je netko iz Rusije, gdje je također špijunirao, i to vojsku, veleposlanstva, naftnu industriju i istraživačke centre. Slične napade SAD i Izrael nazivaju cyber ratom, a sami su prošle godine napravili sličnu računalno-špijunsku mrežu koristeći maliciozni softver Flame koji je napadao Windows računala na Bliskom istoku, a glavni cilj bio je Iran.

Prema podacima CERT-a, lani su korisnicima u Hrvatskoj štetu nanijela tri velika maliciozna softvera koja su njihova računala pretvarala ponajviše u automate za slanje spama. To su Grum, Sality i Conflicker. Sva tri su ciljala na korisnike Windowsa. CERT dodaje da je bilo i drugih računalno-sigurnosnih incidenata, od 'phishinga' i četiriju slučajeva DDoS napada pa sve do otkrivanja poslužitelja koji su slali spam ili pak koordinirali upade u IT sisteme i služili za infiltriranje malicioznog softvera. Damir Delija, računalni forenzičar tvrtke INsig2, kaže da Hrvatska nije toliko zanimljiva računalnim napadačima jer nema velike tehnološke centre. "To se, međutim, ne odnosi na neke tvrtke koje posluju u Hrvatskoj, a čiji su vlasnici u inozemstvu", ističe Delija. S tim se slaže Vlatko Košturjak, savjetnik za računalnu sigurnost tvrtke Diverto, koji ističe da su napadi rjeđi nego u inozemstvu, ali se slabije i štitimo. "Iznimke su banke, osiguravatelji, telekomi i, malo manje, država", zaključuje Košturjak.