Do lani najbrže rastući hrvatski izvoznik užurbano se priprema priključiti ostatku domaćeg gospodarstva u traženju državne pomoći da održi tekuću likvidnost. Među softverašima se u travnju naglo promijenio sentiment. Više nije sramota reći da ti ne ide. Istraživanje udruženja softverskih izvoznika, CISEx-a, pokazuje da dvije od tri hrvatske softverske tvrtke već bilježe pad prihoda zbog globalne korona krize.

Njih 17,8% to osjeti blago, s padom do 10%. Petina bilježi pad 20-30%, a 22,2%, ima minus bod 30-50 posto, a po nekoliko postotaka bilježi pad od 60 posto i još toliko softveraša ima pad prihoda veći od 75%.

Davor Runje, netom izabrani predsjednik CISEx-a na prvom javnom predstavljanju članovima, na virtualnom izdanju CISEx Fridaya, izjavio je da je udruga imala razne planove za 2020., ali sada im je prioritet odgovor na COVID-19 krizu.

“Situacija nije bajna. Ovo što vidimo su tek prve reakcije, a prave posljedice očekujemo kroz tri do šest mjeseci. Prodaja nam je stala. Softverske tvrtke sada odrađuju samo od prije ugovorene poslove”, kaže Runje. Hrabri softveraše da su izdržali krizu iz 2008. i slom Agrokora pa će tako premostiti i ovu krizu.

No, ne skriva da je iznenađen rezultatom ankete koju je CISEx proveo na reprezentativnom skupu svojih članova. “Iznenadio me rezultat ove ankete koji ukazuje na pad prihoda, jer neto marža članova CISEx-a je oko 11 posto što znači da sve tvrtke kojima je prihod pao 20 ili više posto, da one već sad posluju u minusu, i da će se njihov broj povećati pa ćemo morati nešto učiniti”, kaže Runje.

Iz podataka je, pak, jasno da pad prihoda veći od 50 posto ima gotovo svaka druga softverska tvrtka u Hrvatskoj. Iako i dalje nisu poznati podaci za 2019. , u 2018. domaći softveraši generirali su 12,5 milijardi kuna prihoda uz rast od 18%. Vani su napravili prodaju od četiri milijarde kuna, 30 posto više nego godinu prije. Broj zaposlenika povećali su za 11 posto na 18.226 zaposlenika.

Marino Tudor, osnivač i direktor splitske softverske tvrtke Galiot Aero, koja je 2017. imala prihod od 1,9 milijuna kuna uz neto dobit od 606.385 kuna a godinu kasnije prihod od 2,44 milijuna kuna uz neto dobit od 947.488 kuna, kaže da sada bilježe pad prihoda veći od 50 posto.

“Do prije par dana imao sam dvojbe, jer nikad nisam ništa tražio od države i uvijek sam imao likvidnost, ali kako s ne očekujem da će se avijacija, naš glavni kupac, oporaviti u naredne dvije godine dok se traži cjepivo, sada sam spreman prijaviti se na sve mjere koje nudi država”, kaže Tudor. Njegova tvrtka jedan je od svjetskih autoriteta za safety management aplikacije u zrakoplovstvu. Njihova rješenja koriste aerodromi, zrakoplovne kompanije, operateri helikoptera… Pojašnjava da su imali vrlo komfornu poziciju, za kojom je postojala realna potreba i postojat nakon što korona prođe. Međutim, otkako se pojavila sve operacije su im, takoreći, obustavljene.

Marko Linke, suosnivač i tehnički direktor Repslyja. proizvođača mobilnog CRM-a kojem je sjedište u SAD-u, a u Hrvatskoj posluje kao pod zagrebačkim društvom Mobilna informatika, koje je u 2017. imalo prihod od 7,76 milijuna kuna uz neto dobit od 85.357 kuna da bi u 2018. naraslo na 11,2 milijuna i 869.962 kuna neto dobiti, kaže da sad bilježe pad prihoda. Nije precizirao koliki.

“No, pad se kontinuira. Ima nekih naznaka da bismo mogli vidjeti ublažavanje, jer imamo korisnika u 80 država, i to iz raznih industrija, ali najviše iz trgovine koji se bave terenskom prodajom, odnosno prodajom artikala na policama i oni su u prvom naletu većinom morali stati”, kaže Linke.

Navodi da u Repslyju to osjete s malim počekom, ali da su već započeli raditi na traženju mjera kojima bi konsolidirali financijsko poslovanje. Repsly se odlučio na slabiji rez plaća 60 zaposlenika tijekom dužeg razdoblja, a zasad se suzdržava od otkaza. Linke naglašava da je stručnjake u njihovoj branši ionako teško naći.“Kako imamo matičnu tvrtku u Bostonu radimo na tome da s američke strane idemo na neke mjere pomoći uslijed pandemije COVID-19”, kaže Linke.

Tudor dodaje da je njegova tvrtka premala i za otkaze i za smanjenje plaća pa će ovo krizno razdoblje iskoristiti za R&D, odnosno da svoj softver prilagode drugim industrijama i prošire mogućnosti za prodaju.

Davor Runje kaže da su pitali i članice CISEx-a što su dosad poduzele ili planiraju. Ističe da su softveraši, očekivano, njih polovica smanjili troškove korištenja partnerskih usluga. Trećina razmišlja da iskoristi pogodnost prestanka plaćanja akontacije poreza na dobit, a toliko će ih smanjiti izdatke za R&D i zatražiti državna sredstva za očuvanje radnih mjesta. No, Runje navodi da je treće pitanje zapravo pokazalo koliko će se kriza teško odraziti na softversku industriju u Hrvatskoj.

“Potraje li duže od tri mjeseca, dvije trećine softveraša najavilo je da će im glavna mjera biti rezanje plaća, a više od trećine najavio je otpuštanja, kaže.

Tajana Barančić, dosadašnja predsjednica CISEx-a navodi da grube procjene iz branše ukazuju da je plaće u IT-u već srezalo 20% tvrtki: “Tvrtke nisu išle na otpuštanja, ali su rezovi plaća bili i po 20 i 50 posto na neodređeno vrijeme uz nadu da to neće biti duže od šest mjeseci”.