Suradnja gradova ubrzava pametno upravljanje i razvija zajednicu

Autor: Marta Duić, Ana Blašković , 20. studeni 2019. u 22:00
Na okruglom stolu sudjelovali gradonačelnici Karlovca i Koprivnice Damir Mandić i Mišel Jakšić/EMICA ELVEĐI/PIXSELL

Ulaganje u pametna rješenja ima budućnost i kad građani to uvide tek tada za njih to ima smisla, zato treba osluškivati i njihove potrebe, smatraju Mandić i Jakšić.

Kao dio konferencije Pametni gradovi održan je i okrugli stol, na kojem su sudjelovali dobitnici prošlogodišnjih Smart City nagrada.

Damir Mandić, gradonačelnik Grada Karlovca istaknuo je kako je pojam pametan grad tema koja zanima mnoge, a mi u Hrvatskoj smo sretni što imamo kombinaciju kvalitetnih rješenja i marketinga. "Kad govorimo o Gradu Karlovcu, mi smo pokušali digitalizirati poslovne procese, alat koji koristimo je stvarno dobar i pomaže nam i oslikava stvarno stanje u gradu. Drago nam je da i drugi gradovi idu u tom smjeru, a platforma kojom smo mi krenuli je mnogima temelj. Danas su nam softverska rješenja vrlo dostupna, imaju razne mogućnosti, ali u tome se teško snaći. Ipak, vjerujem da ne treba izmišljati toplu vodu, i trebali bismo razmišljati zajednički i kao gradovi surađivati", smatra Mandić.

Decentralizacija na djelu
Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice, ističe kako imamo poplavu tvrtki koje nude rješenja za pametne gradove, ali loše je što kod građana koncept Smart City nije zaživio u cjelini. "Nama u Koprivnici je to puno više od digitalizacije i trebalo bi to ugraditi u nacionalni nivo i prema lokalnim nivoima. Od elektoromobilnosti, pametne javne rasvjete i gradske uprave, sve to nama svakodnevno olakšava život i tako na to moramo gledati. U Koprivnici smo imali početnu skepsu, ali otad se puno promijenilo. Nije to još velik trend, ali dobivamo razne upite građana od energetske učinkovitosti do mobilnosti", objašnjava Jakšić. Mandić napominje kako je važno da se od pametnih rješenja ne bježi jer su ona dobra za sve nas.

"Transparentnost je sveprisutna, a mi u Karlovcu smo donijeli strategiju pametnoga grada i područja u kojima to želimo implementirati. Ulaganje u pametna rješenja ima budućnost i kad građani to uvide tek tada za njih to ima smisla. Unutar gradske uprave važno je da se procesi unaprijede i ubrzaju. Sami smo napravili rješenje za e-upise i pokazalo se kao jako dobro. Kad govorimo o razvoju pametnih gradova kod nas, nažalost tu smo svi još u počecima. Treba osluškivati stvarne potrebe građana i to je najbolji put", kaže Mandić. Jakšić kaže kako imaju velike projekte u kojima iako građani sudjeluju i sve je javno, nepovjerenje u institucije je i dalje vrlo visoka. "Puno je toga što jedinice lokalne samouprave moraju odraditi same, ali na raspolaganju su nam EU fondovi koji pomažu. Polako se događa vid decentralizacije zemlje i vrijeme će nas tjerati da to promijenimo", istaknuo je Jakšić.

Mandić napominje kako je on 'klasa optimist' te kako će vrijeme pred nama biti vrijeme suradnje i traženja zajedničkih rješenja. "To će nas dovesti do razvoja gradova, općina i županija i učit ćemo jedni od drugih i postajati bolji. To je nužno jer će ubrzati procese pametnog upravljanja i u konačnici pametnih gradova. Potrebe građana su slične, ako ne i iste i tu prostoji prostor za sve, sve danas košta i kako bismo uštedjeli, a ipak napravili puno moramo naći zajednički jezik. Dosta je izazovno što nema novca, ali vjerujemo da će se otvoriti nove financijske perspektive EU i da će nam ulaganja biti dostupnija", istaknuo je.

Trendovi EU nas tjeraju dalje
Jakšić se pohvalio kako surađuje s nizom gradova od Bjelovara do Čakovca i kako je to put kojim možemo ići naprijed, a trendovi koje nam nameće EU će nas tjerati da idemo dalje. "Nama je zanimljiva infrastruktura, a od pametnih gradova će najviše koristi imati gospodarstvo i građani. Karlovac ima industriju koja ide u novom smjeru, imamo proizvodnju koja je robotizirana u gradu, a cilj nam je da naši građani imaju usluge koje će im poboljšati život i biti na tehnološki najvišoj razini, Važno je da oni osjećaju odgovornost za svoj grad i da budu ponosni na to, a tehnološka rješenja će nam život učiniti efikasnijim", kaže Mandić.

Jakšić napominje kako će razvoj Koprivnice počivati na više stupova, a infrastrukturni projekti u prometu su posebno važan stup. "Potencijal grada je velik, to je zeleni, pametni grad, naše gospodarstvo je pametno. Robotika ide naprijed i tako se brzo prilagođava da nismo ni svjesni. Naše Sveučilište Sjever i Inkubator kreativnih industrija naći će nove niše za nove europske projekte koji će nam pomoći", poručuje Jakšić.

Nova živost na mjestu pogona  

Sanja Jerković, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada na konferenciji Pametni gradovi, gradovi budućnosti održala je prezentaciju Grad Zagreb -Urbana regeneracija. Kako ističe, Blok Badel, Gredelj i Sljeme Sesvete mjesta su u gradu koja će dobiti novo ruho i funkciju. "To su područja koja su pripadala industrijama, danas su napuštena, a imaju ključno mjesto u gradu i njihovom aktivacijom pomogli bismo životu grada i građana. Novi elementi kojima ćemo im udahnuti život su ključni, i to je pametan razvoj grada koji se bazira na ideju kontinuiteta. Blok Badel proteže se uz Kvaternikov trg i nekad su tamo bile tvornice, ali kao donjogradski blok bio je nedovršen. Putem digitalne platforme pristigla su 242 rada – grupa portugalskih arhitekata će u realizaciji gradskog projekta urediti niz javih i društvenih sadržaja. Važno je da su ljudi u centru, projekt je posvećen javnoj sferi", objašnjava Jerković.  Četvrt koju planiraju revitalizirati je i Sljeme Sesvete za koje Jerković ističe kako je napušteno, iako je jedno od najmlađih četvrti. "Hitno je potrebna snažna identifikacija tog područja, ono nije samo monofunkcionalno i može biti zaokružena cjelina.  Za to područje smo prijavili projekt na proGireg, uključuje udruge i državne i znanstvene institucije. Cilj nam je aktivirati nova područja, razvijati tehnološka rješenja i projekte bazirane na prirodi i koji će učiniti od te lokacije živi laboratorij, od inovativnih urbanih vrtova, zelenih fasada, a tijekom projekta sudjeluju i građani", ističe Jerković te napominje kako kroz te projekte i rješenja traže i ona koja će biti dio strategije grada u okviru Smart Cityja. Gredelj će nakon provedbe projekta biti novo gradsko središte, a Jerković napominje kako ni jedna lokacija u gradu Zagrebu nije toliko detaljno proučena kao ta. 

'Otvoreni grad' građanima daje sve na dlanu

Platforma Otvoreni grad nastala je s ciljem da se građanima pruže informacije o gradovima u kojima žive, a oni to zaista i žele, ističe voditelj marketinga i prodaje Libusoft Cicoma Tomislav Knežević.  "Građani jako malo znaju, iako imamo zakonske akte o transparentnosti, no to očito nije dovoljno.  Našli smo rješenje kako da građanima prikažemo priču iz grada", kaže Knežević dodajući da je Hrvatska na 25. mjestu u digitalizaciji od 28 zemalja. U Libusoftu Cicomu, čije usluge koristi 86 od 127 gradova u Hrvatskoj, odlučili su se na platformu Otvoreni grad u kojoj su se željeli vezati na proračun. Platforma je jedinstvena točka na kojoj se mogu vidjeti i pristupiti uslugama koje grad pruža. "Najbitnija je usluga e-proračun. Odlučili smo sve financijske podatke prikazati prema van, građani se autentificiraju, može putem NIAS-a ili drugačije", kaže Knežević. Dodaje da će osim trošenja gradske uprave, građani imati pristup svojim financijskim karticama i obvezama, što će dugoročno smanjiti potrebe za dolascima i gužve u gradskoj upravi. "Svi računi su uredno i na jednom mjestu, a ne papirnati u kutijama za cipele kao što je većina nas imala dosad", kaže Knežević.  Nakon prve faze razvoja portala koja je dovršena, uskoro slijedi i druga koja će uključiti digitalne obrasce, dok je treća faza otvorena, odnosno ona može uključiti sve što se procijeni da građanima treba. Libusoft Cicom tvrtka je s više od 130 zaposlenih i ekspert je za informatizaciju lokalnih samouprava.

Tehnologija pamet vuče iz podataka

Slavko Vidović iz grupacije InfoDom u sklopu konferencije održao je prezentaciju Digitalna platforma grada i uređivanje standarda javne nabave IKT sustava. "Kako ovladati planovima kako bi grad bio pametan, to je cilj i pitanje. Puno je proizvoda, proizvođača, ali na kraju sve ovisi o kriterijima. Gotovo svaki grad mora imati digitalne platforme kako bi podaci bili svima dostupni i mogli ih iskorištavati kako treba. Današnja tehnologija pamet izvlači iz podataka i ona će dovesti do promjena, ali umjetnu inteligenciju i podatke treba kombinirati", napominje Vidović. Kako tvrdi, EU ima dobre prakse i preporuke i suradnja je ključna kako bismo mogli učiti jedni od drugih. "Za efekt 'pametnosti' nije dovoljno koristiti digitalne tehnologije nego kroz dvostrano komuniciranje te uključenost i suradnju građana i poduzetnika optimalno razvijati grad na dobrobit svih. Glavna energana su uvijek podaci i umjetna inteligencija i na to se veže sve ostalo. Infrastruktura gradova je tehničko pitanje, a rješenja koja radimo u Hrvatskoj su takva da je važna kvaliteta naših proizvoda i usluga", kaže Vidović. Ključno je pametno upravljanje, modeli drugih EU gradova su drugačiji jer su i ti gradovi drugačiji. "Hrvatsko stanovništvo stari i to je bitno pitanje, također važan je razvoj i ruralnih područja jer je agropotencijal ogroman. Važno je znati da se kroz te strategije pronađu indikativne teme kako bi gradovi prepoznali koje i kako one mogu pomoći u razvoju.Naša rješenja pomogla su razvoju gradova kao što je Karlovac, Dugo Selo, Velika Gorica i Zagreb, a", poručuje Vidović. 

Svi sustavi međusobno moraju komunicirati

Digitalizacija će uz sve pozitivno što nosi promijeniti naš svakodnevni život i toga moramo biti svjesni. Kad kod kuće u Švedskoj idem van i kupim sendvič za 1 euro, moram ga platiti karticom jer se gotovina ne prima", istaknuo je glavni izvršni direktor Atrona Sverige Jürgen Goldmann. Tvrtka Atron sjedište ima u Njemačkoj, a tim od 12 zaposlenika servisira klijente u Skandinaviji, Njemačkoj, Švicarskoj i Hrvatskoj. "Danas radimo softverska rješenja za što nam je neophodan snažan "back office" za prikupljanje javno dostupnih podataka iz nacionalne baze", kaže. U Švedskoj, koja je velika ali s malo stanovnika, bitne teme su mobilnost i klimatske promjene, a građani žele kombiniranu mobilnost. Osim javnog prijevoza autobusom ili vlakom žele lepezu usluga poput car sharinga i unajmljivanja bicikala. Prije pet godina tražio se sustav standardiziranog izdavanja i kupnje karata i danas je to rješenje dovelo da se više od 80% karata prodaje putem mobitela. "Uz ostale, prednost sustava je što rješenje nije limitirano na Švedsku. U razvoju morate zaboraviti na konkurenciju i surađivati s nizom kompanija", kaže Goldmann dodajući da su glavni korisnici sustava učenici i zaposlenici koji svakodnevno putuju na posao. "Stvarajte "data" strukturu na međunarodnim standardima. To je važno jer i EU ide u smjeru traženja zajedničkog "ticketing" standarda. Puno je izazova s kojima se susreću pametni gradovi. Umjetna inteligencija i 5G tehnologija nose puno dobrih stvari, ali i problema integracije jer svi ti sustavi moraju međusobno komunicirati i taj problem ne treba podcijeniti", zaključio je Goldmann. 

'Gradovima pružamo koncept integracije'

Cilj HT-a je predstaviti gradovima koncept integracije budući da se oni često suočavaju s problemom točkaste digitalizacije. "Niz je inovativnih rješenja i platformi koji ispunjavaju svoja obećavaju, ali njihova brojnost donosi šum i gužvu u operativnim aktivnostima gradova", kazala je Dora Medved iz Hrvatskog telekoma. "Iduće godine istječe 90 posto razvojnih strategija na razini Hrvatske što se poklapa sa završetkom višegodišnjeg financijskog okvira EU. To znači da će iduće godine puno gradova i lokalnih jedinica biti prisiljeno iznova razmišljati o budućnosti, a tu je HT u stanju pružiti sveobuhvatnu sliku i konkretnu podršku sa svoje četiri strateške osi", kazala je Medved. "Platforma upravljanja pametnim gradovima ima za cilj integraciju svih rješenja pod jednu kapu, uključujući softver i hardver. Aplikacija za građane modelirana je prema projektu Moj telekom koji je prilagođen potrebama gradova, a prednost mu je što je testirana i korisničko iskustvo već postoji", smatra Medved. 

Komentirajte prvi

New Report

Close