U ovom broju priloga Hrvatska 2020. pišemo o ICT sektoru i mogućem utjecaju njegova razvoja na ekonomiju, što je top tema i u Europskoj uniji.

Uhvatimo li se za brojke i računice (iako znamo da u ekonomiji dva i dva nisu uvijek četiri), onda nas golica procjena preuzeta iz europskih strateških dokumenata: na svakih 10 postotnih bodova povećanja broja korisnika broadbanda, može se očekivati rast BDP-a od 1 do 1,5 posto. Da je taj rast i manji, bilo bi sjajno; Hrvatska sada ima 60 posto kućanstava s brzim pristupom internetu (do 2Mbps) i pristojan prostor za rast.Povećanje ulaganja u broadband i maksimiziranje utjecaja digitalnog sektora na oporavak gospodarstva je među prioritetima Bruxellesa u strategiji rasta Europa 2020, a potpredsjednica Europske komisije zadužena za Digitalnu agendu Neelie Kroes apostrofira to kao svoj poseban cilj ove godine. Kako uskoro ulazimo u EU, taj bi se val trebao osjetiti i kod nas, prestanemo li trčati u krug. Razne strategije se već pišu, navodno njih čak 56 (!), pa budimo optimistični. Nadajmo se i da će, primjerice, softverska industrija, kao izrazito izvozno orijentirana i uspješna, o čemu pišemo u ovome broju, biti rangirana kao važna u budućoj hrvatskoj industrijskoj strategiji. Za razvoj širokopojasnog interneta imamo pak strategiju do 2015. i, prema informacijama iz Vladinih krugova, pripreme terena za veća ulaganja te tzv. državni telekom su pri kraju.

Do travnja bi se trebalo znati kako će se Hrvatska uhvatiti u koštac s gradnjom mreža nove generacije, u što su procjene da bi trebalo uložiti najmanje 7,7 milijardi kuna, raspoređeno na državu i lokalnu samoupravu (uz izdašnu pomoć iz EU fondova) te, naravno, privatne  kompanije iz sektora. Isplati li se to? Jedan od odgovora je ponudila N. Kroes: "ICT nije tek platforma preko koje se nude postojeći proizvodi i usluge nego i prilika za stvaranje novih, krojenih po mjeri, interaktivnih i instantnih. Za sve sektore, od elektroničkih medija do zdravstva. I za biznise svih veličina. Za male i srednje tvrtke je također internet kao digitalni kisik: pomaže im da rastu i udvostručuju izvoz." Dok čitate ovaj prilog Poslovnog dnevnika, razmišljajte i o sljedećem: Europska strategija digitalnog razvoja bi u svojoj punoj primjeni trebala podići europski BDP po glavi za 1500 eura do kraja desetljeća. To bi bio rezultat ulaganja u ICT, poboljšanje razina e-vještina radne snage, omogućavanja inovacija, te reformiranja okvirnih uvjeta za internetsku ekonomiju. Što se broja radnih mjesta tiče, procjena je pak da, bez pan-europske akcije, postoji rizik da će do 2015. biti  milijun digitalnih radnih mjesta u EU, a neće biti stručne radne snage. To pak govori o prilikama, ali i izazovima za sve.

Evo nekih od njih u Hrvatskoj: Tek 20% tvrtki koristi svoju web stranicu kao alat za poboljšanje prodaje proizvoda i usluga. Tu leži velika prilika, ukazuje Joško Mrndže, direktor Googlea za regiju Adriatic, koji piše za ovaj broj Hrvatska 2020. Na tržištu malih i srednjih poduzeća je, navodi Sven Marušić iz InfoCumulusa, velika šansa za IT zajednicu, da im ponudi rješenja u oblaku, također i javnom sektoru. Hrvoje Bujas, član CISEx-a, procjenjuje da se u kratkom roku može u Hrvatskoj otvoriti 10.000 radnih mjesta oko IT startupova. Direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković najavljuje pak dolazak prve generacije poduzetnika školovanih u sklopu njihove Akademije za mlade softverske tvrtke. To smatra velikim korakom za domaću softversku ekonomiju. Svakako, jer ojačat će  malu, kreativnu zajednicu IT poduzetnika koja se probija na tržištu.