Od usputna posla u IT-u podatkovni su centri u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana prerasli u primamljivo brzorastuće tržište u koje su se zagledali i najveći telekom igrači. Vipnet je već sagradio svoj podatkovni centar u Zagrebu na Žitnjaku u sklopu restrukturiranja vrijednog sto milijuna eura. Hrvatski telekom najavio je da će treći podatkovni centar sagraditi ove godine u Zagrebu za 60 milijuna kuna u suradnji s Končarom, a Nexus FGS uložio je 40 milijuna kuna u prvu fazu podatkovnog centra Križ pokraj Jastrebarskog.

Međutim, tvrtka Markoja, koje je u taj posao ušla vizionarski prije osam godina, i koja je prije dvije godine napravila spin-off tvrtku Altus Informacijske tehnologije (Altus IT) danas se jedina može pohvaliti da je poslovanje njezina podatkovnog centra ne samo brzorastuće nego i vrlo profitabilno.Prema podacima koje je Altus IT dostavio Fini, ta je tvrtka 2012., u drugoj godini poslovanja, gdje se bavila isključivo uslugama podatkovnog centra, zabilježila skok prihoda veći od 50 posto, na 4,64 milijuna kuna, dok joj se neto dobit udvostručila, na 1,01 milijun kuna.

U izvoz 30 posto

Goran Đoreski, direktor Altus IT-a, kaže da su im pomogle i kriza i Europska unija. Lani je veći broj domaćih informatičkih tvrtki uvidio da im vlastita rješenja za skladištenje podataka nisu dobra. Njima su se pridružile financijske institucije i farmaceuti."Direktor jedne informatičke tvrtke kratko nam je objasnio da on ne želi na moru, dok se odmara, razmišljati je li susjeda iznad poslovnog prostora u kojem je smještena njegova tvrtka zadesila poplava ili se HEP odlučio na remont, pa nema napajanja servera na kojima se vrte aplikacije i spremaju podaci njegovih klijenata", kaže Đoreski.

Osim raznih modela zakupa servera i sve popularnijeg clouda, ističe, financijske su institucije počele pokazivati veliko zanimanje za rješenja za poslovni kontinuitet, odnosno "disaster recovery". Dijelom zbog pritiska HNB-a, koji je to propisao kao obvezu, a djelom zato što je zakup usluga podatkovnog centra u tom slučaju barem triput povoljniji nego trošak i održavanje vlastitoga podatkovnog centra. Konačno, rast tržišta za podatkovne centre potaknula je i fiskalizacija.

Zbog ulaska Hrvatske u EU očekuju dodatan rast prihoda od izvoza. Lani je on u postotku pao sa 40 na 30 posto, ali je nominalno porastao. U Hrvatsku, naime, dolaze novi TK operateri, čiji će broj do kraja godine porasti sa 22 na 25. Nadalje, u Zagrebu usluge podatkovnog centra koristi jedna informatička tvrtka iz Argentine te jedna iz Španjolske. Iz Rusije su dobili klijenta koji se bavi uljima i mazivima.

"Tvrtka iz Rusije pretražila je cijelu Europu u potrazi za odgovarajućim pružateljem usluga clouda, a posao smo dobili jer smo imali dobar omjer cijene i kvalitete te zato što oni ovdje imaju podružnicu i žele se širiti u regiju", kaže Đoreski.Ističe da ima mnogo tvrtki koje žele raditi u regiji i traže usluge podatkovnih centara koje su im ključne s obzirom da im je cijelo poslovanje informatizirano. Hrvatska je u tom slučaju najbolji izbor zbog položaja i kvalitetne infrastrukture."Ulaskom u EU nestat će porezna i carinska barijera, zbog kojih nismo bili konkurentni, pa u idućoj godini očekujemo znatan rast izvoza", kaže Đoreski.

Educirali tri godine

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Telekom operateri imali su potrebu međusobno poslovati, a kako se paralelno međusobno tržišno natječu, tražili su način, odnosno neko mjesto koje bi bilo neutralno i koje bi im omogućilo da se međusobno povežu i posluju. Mi smo pak vidjeli kako se to radi u Beču i kako smo se bavili mrežama i imali znanja, proširili smo ponudu u tom smjeru", prisjeća se osnivač Markoje i Altus IT-a Boris Markoja. Kaže da je tada vidio mnogo loših primjera ulaganja u građevinu, iako su to bila dobra vremena, pa je novac radije uložio u širenje na nešto novo unutar branše. Ispočetka je, naglašava, bilo teško.

"Za tržište je to bilo nešto ekstravagantno. Trebale su nam pune tri godine da educiramo tržište o prednostima podatkovnih centara", kaže Markoja.

Onda je došao Iskon, i danas najveći korisnik Altus IT-a. Potom su došli i najveći svjetski operateri, oni koje se kolokvijalno naziva internetom i koji spajaju zemaljsku kuglu internetskim signalom. To su Cogent i Level3. Danas su, pak, kako ističe Đoreski, u njihovu podatkovnom centru zastupljeni svi telekom operateri u Hrvatskoj te niz većih i manjih regionalnih igrača poput Telekoma Slovenije, Logosofta iz BiH, Sat-Trakta iz Srbije i Telesmarta iz Makedonije. "Danas vidim prostor za dodatne investicije i partnere, zato sam prije dvije godine odlučio izdvojiti podatkovni centar od Markoje i u novonastaloj tvrtki dio vlasništva dati menadžmentu kako bi ih na najbolji način motivirao na uspjeh", kaže Boris Markoja.

On je u Altus IT-u zadržao većinski udio od 69 posto, dok je pet ključnih zaposlenika odlučio motivirati i udjelom u vlasništvu. Đoreski navodi da je Altus IT u posljednje dvije godine nadogradio podatkovni centar u Zagrebu, smješten u sklopu poslovne zone Ericssona Nikole Tesle, na dvije dvorane kapaciteta 400 kvadrata. Došli su do razine kvalitete kakvu propisuje industrijski standard Tier3.

Daleko je London

"Naš podatkovni centar strujom se napaja iz dvije odvojene trafostanice, optički kabeli s ukupno tisuću niti dolaze k nama iz tri smjera, naš energetski sustav ima pola megawata snage po jednoj redundantnoj grani, a dodatni generatori i UPS sustavi omogućuju nam dugotrajan i neprekidan rad podatkovnog centra bez obzira na neplanirane situacije", objašnjava Đoreski. Navodi da tvrtkama prodaju uslugu spajanja na internet koja ima čak tri odvojene veze prema domaćim operaterima i koje se zatim dijele na još šest-sedam odvojenih veza na međunarodne operatere. Dodaje da su čak i s takvom ponudom profitabilni poput podatkovnih centara u Londonu, koji je najveće europsko tržište za takve usluge, ili Varšave, koja dominira u istočnoj Europi.

"Hrvatska još nema dovoljno kvadrata podatkovnih centara kad se usporedi s Mađarskom. Ona ima deset milijuna stanovnika i 20.000 kvadrata takvih serverskih dvorana, što znači da Hrvatska treba 10.000 kvadrata ili upola manje ako uzmemo u obzir krizu", kaže Đoreski i podsjeća da u Hrvatskoj ima najviše 1500 kvadrata podatkovnih centara.U Europi je 90 posto svih servera smješteno u podatkovnim centrima. U srednjoj i istočnoj Europi ta je brojka oko 20 posto, a u Hrvatskoj se ne zna. Đoreski navodi da su te brojke možda pesimistične, jer u Londonu iPadi i iPhonei te Andorid mobiteli, čiji korisnici sve podatke drže u cloudu, potiču novi rast potražnje za uslugama podatkovnih 
centara.

Zbog takvih novih potreba već imaju najviši stupanj sigurnosti, certifikat ISO 27001:2005, koji nemaju čak ni Amazon, RackSpace ili Dropbox. Usto, ove su godine uveli IBM-ovu novu cloud tehnologiju, i to kao prvi na u Hrvatskoj i među prvima u Europi, tzv. Pure Flex."Altus IT je i član globalne mreže podatkovnih centara IDC-G, što nam omogućuje lakše širenje na globalno tržište i povoljnije cijene pri nabavi opreme", kaže Đoreski.

Osnivač Markoje

Banke danas rade nezamislivo

Većinski vlasnik Markoje Boris Markoja kaže da je prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo da jedna od šest najvećih banaka u Hrvatskoj razmišlja o outsourcingu svoje infrastrukture u podatkovni centar. "Tržište traži kolokacije, ali i sve više virtualne servere i cloud usluge, pa vjerujem da ćemo postojeće kapacitete ispuniti do kraja 2015.", kaže Markoja.