Lani su, nakon više godina rasta, pala ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) u Hrvatskoj. Pad je, doduše, malen. Javni i privatni sektor u 2023. za aktivnosti R&D-a izdvojio je 1,39 posto BDP-a (1,1 milijardu eura), a 2022. godine 1,43% BDP-a (960 milijuna eura), pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

“Blaga korekcija prema dolje u 2023. nije iznenađenje jer ulaganja u R&D u velikoj mjeri ovise o potrošnji iz programa EU sredstava. Veći je problem što je u Nacionalnom razvojnom planu zacrtan iznos GERD-a (bruto domaći izdaci za R&D, op.a) od 3 posto BDP koji bi trebao biti ostvaren do 2030.

To je gotovo nemoguće postići u okolnostima u kojima živimo jer nema lidera u bilo kojem sektoru (poslovni sektor, akademija i državni sektor) koji bi iznijeli takav teret”, upozorava Zoran Aralica, znanstvenik s Ekonomskog instituta, Zagreb.

Niska ulaganja u R&D nose svoje posljedice. Hrvatska je država nisko konkurentnog gospodarstva čije kompanije teško mogu globalno konkurirati.

Aralica: Problem je što se Hrvatska od proizvodno-tehnološke orijentacije osamdesetih godina 20. stoljeća okrenula trgovini.

Rentijerska nacija
“Problem je što se Hrvatska od proizvodno-tehnološke orijentacije osamdesetih godina 20. stoljeća okrenula trgovini. Mi smo postali rentijerska nacija. Oni koji rade na novim idejama, inovacijama te istraživanju i razvoju su pojedinačni slučajevi u Hrvatskoj.

Uostalom, dostizanje u području inovacija u domaćem diskursu nikada nije niti postojalo. Kod nas se samo govori o dostizanju u bruto domaćem proizvodu koji je samo jedan od sto indikatora i tek suma transakcija koja ne vodi računa u utjecaju”, ističe Aralica.

Koliko je inovacijski potencijal Hrvatske slab, potvrđuje i istraživanje Ekonomskog instituta o tome kojim sektorima u Hrvatskoj najviše raste produktivnost.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Rezultati pokazuju da se uglavnom radi o sektorima kojima treba malo inovacija i malo tehnologije. To su drvna industrija, proizvodnja papira, klađenje, distribucija vode i sektor zdravstvenih usluga. Posljedica je to političkih odluka. Ako ste, primjerice, odlučili ići u privatizaciju zdravstvenog sektora, jasno je da će rasti broj privatnih klinika, a njima za rad ne trebaju velike inovacije i tehnologija, već samo certifikat”, objašnjava Aralica.

Statistika pokazuje da je, kao i ranijih godina, u 2023. najviše u istraživanje i razvoj uložio poslovni sektor (591,4 milijuna eura, ili 54,7 posto). Slijedi visoko obrazovanje (303 milijuna, ili 28 posto) pa državni i privatni neprofitni sektor (187 milijuna, ili 17 posto).

Aktivnosti koje vode inovacijama i većoj konkurentnosti poduzeća uglavnom financiraju vlastiti novcem (79 posto), dok državni i privatni neprofitni sektor (59 posto) te visoko obrazovanje (69 posto) za to uglavnom koriste novac državne i lokalne uprave. Od ukupno uloženog novca 18% došlo je iz inozemstva, uglavnom europskih fondova. U 2022. taj je udio bio znatno veći – gotovo 25%.

Najviše na troškove rada
Ne ohrabruje niti činjenica da se najveći dio izdataka za R&D odnosi na troškove rada i naknade zaposlenicima (čak 56 posto), a tek 12% na kapitalne izdatke. No to nije najveći problem domaćih ulaganja u R&D.

“Problem je što su takva ulaganja vrlo slabo povezana s bilo kakvim impaktima te vrlo ograničeno mogu objasniti ekonomske kategorije kao što su konkurentnost ili produktivnost rada što umanjuje relevantnost ovoga pokazatelja. EU stoga jako zagovara Transformativnu inovacijsku politiku koja bi na bolji način povezala potrošnju novčanih sredstava i impakte”, ističe Aralica.

Primjerice, u financijskom razdoblju do 2020., na temelju Strategije pametne specijalizacije, Hrvatska je za R&D aktivnosti na raspolaganju imala oko milijardu eura europskog novca. Utjecaj, iliti impakt, ovih ulaganja nije poznat.

S novom Strategijom i novom alokacijom, koja će do 2027. iznositi oko 1,3 milijarde eura, država to ima priliku popraviti. Aralica kaže da se vide pozitivni pomaci. Napokon se uspostavlja okvir za praćenje provedbe S3 Strategije na temelju koje natječaje za R&D projekte raspisuju tri ministarstva – znanosti, gospodarstva i EU fondova.