Hrvatska aktivno pristupa strateškom planiranju razvoja umjetne inteligencije”, odgovaraju iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na upit u kojoj je fazi izrada nacionalnog plana ili strategije za razvoj umjetne inteligencije.

U trenutku kada se na svjetskoj razini vodi utrka u tome tko će razviti bolje AI modele, što je ujedno i znak tehnološke superiornosti, u Hrvatskoj se tek promišlja kako se u tu akciju možemo uključiti.

Iz spomenutog Ministarstva na čijem je čelu Damir Habijan odgovaraju da su pokrenuli postupak donošenja odluke o izradi nacionalnog plana, no da bi se krenulo u konkretnu izradu dokumenta koji će dati smjernice za poticanje razvoja AI ekosustava u Hrvatskoj odluku mora odobriti Vlada. Kada bi odluka trebala biti na dnevnom redu, nisu naveli.

“Riječ o tehnologiji koja ulazi u sve sfere života i koja je primjenjiva u svakoj industriji. Stoga je svakako važan strateški plan i odnos države prema razvoju umjetne inteligencije”, ističe Davor Aničić, direktor tvrtke Velebit AI te član Upravnog odbora CroAI-a.

Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju, dodaje da je Nacionalni plan važan iz više razloga. Između ostalog, zato što je implementacija AI tehnologija ključna za konkurentnost hrvatskih poduzeća na globalnom tržištu te zato što AI osigurava potencijal za daljnji rast.

Prespori ili?
“Hrvatska je već na iznenađujuće dobrom 10. mjestu u svijetu u komercijalizaciji umjetne inteligencije što predstavlja odličnu osnovu za daljnji razvoj uz odgovarajuću strategiju”, napominje Mutavdžić. Ipak, dvojica sugovornika ne slažu se oko tempa kojim se pristupa izradi nacionalnog plana. Aničić, čija se kompanija bavi implementacijom AI sustava u poslovne sustave klijenata iz različitih industrija, tromost države u ovom slučaju ne smatra lošom.

“S obzirom na to koliko se tehnologija brzo razvija, dobro je ne žuriti previše. U posljednje dvije godine svjedočimo tolikim promjenama da strategija donesena 2023. vjerojatno ne bi najbolje opisivala kako danas izgleda razvoj AI tehnologije i njene primjene u društvu”, kaže Aničić.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Mutavdžić, s druge strane, poručuje da bi upravo iz tog razloga, kao i činjenice da je riječ o tehnologiji koja je imperativ konkurentnosti na tržištu, trebali požuriti. “Postoji prostor za poboljšanja”, ističe dodajući da zaostajanje u strateškom planiranju dokazuje i činjenica da se prema Globalnom AI Indeksu za 2024. Hrvatska nalazi na 79. mjestu od 83. države.

“Kvalitetna strategija može biti dodatan poticaj za komercijalnu primjenu umjetne inteligencije i proboj naših tvrtki na globalno tržište”, ističe. Prema medijskim natpisima na razvoju Nacionalnog plana za razvoj AI-a radi se od 2023., kada je izrađen njegov nacrt, no prebacivanjem nadležnosti za sektor IT-a i svega vezanoga uz digitalizaciju iz Ministarstva gospodarstva na Ministarstvo pravosuđa, dogodio se, očigledno, zastoj.

To ne treba čuditi jer čelništvu u ministarstvu pravosuđa vjerojatno treba vremena uhvatiti se u koštac sa sektorom i tehnologijom s kojima donedavno nisu imali nikakve veze. Aničić pritom napominje da je donošenje strategije važno i stoga što je ona važna podloga za korištenje europskih potpora.

Prioriteti strategije
Posebno je to bitno u trenutku kada Europska unija najavljuje ogromna ulaganja u razvoj umjetne inteligencije. Samo kroz InvestAI inicijativu, koja uključuje europski fond težak 20 milijardi eura, trebalo bi biti mobilizirano ukupno 200 milijardi eura privatnih i javnih ulaganja u umjetnu inteligenciju.

Fond je namijenjen gradnji gigatvornica za umjetnu inteligenciju. Već je odabrano 13 država u kojima će se graditi infrastruktura za računalstvo visokih performansi, odnosno gigatvornice za treniranje vrlo velikih AI modela. Jedna takva bit će smještena u Sloveniji, no Hrvatska u ovaj projekt, nažalost, nije uključena.

To ne znači da se ne možemo uključiti na druge načine. “Nacionalni plan treba poticati inovacije te olakšati poslovne primjene AI-a. S druge strane, mora voditi računa o tome da sačuva europske vrijednosti te da bude u skladu s donesenim Aktom o AI-u”, ističe Aničić. Mutavdžić smatra da bi trebalo definirati regulatorni okvir, prioritetna područja primjene, razvoj kompetencija te poticati istraživanja i suradnje.

Da će se Nacionalni plan baviti navedenim temama potvrđuju iz nadležnog ministarstva. Ostaje još samo da napišu i donesu dokument da nam se ne bi ponovila greška kao kod načina na koji smo pristupili IT industriji. Nju smo prije desetak godina propustili definirati strateškim sektorom što ju je lišilo pristupa brojnim fondovima i većim mogućnostima razvoja.