U današnje vrijeme na dinamičnom tržištu digitalizacija je neophodna za poslovanje, a književna kritičarka, novinarka i inovatorica Mirela Rončević dovela ju je na razinu više spojem digitalizacije i čitanja, znanja, obrazovanja i umjetnosti. Naime, Mirela pokreće digitalnu nacionalnu knjižnicu u Hrvatskoj pod nazivom Library of Croatia, prvu takvu u svijetu, koja će biti besplatna i dostupna svima neovisno o dobi, lokaciji, uz tisuće stranih i domaćih naslova. Library of Croatia provodi se u sklopu globalnog projekta One Country, One Library koji Mirela već nekoliko godina vodi u New Yorku. Ideja je, kaže, širiti ovaj model u drugim zemljama, tim više što ona već više od dvadeset godina istražuje ideju otvorenih knjižnica i testira razne biznis modele s drugim inovatorima.

Sve je počelo s Mirelinim pilot projektom 2016. godine – besplatnom aplikacijom Croatia Reads za čitanje unutar granica Hrvatske.

"Zanimalo me što će se zapravo dogoditi u zemlji poput Hrvatske kada se po njoj prospe toliko znanja; hoće li ljudi čitati više, kako, gdje i hoće li u zemlji gdje e-knjiga nikada nije zaživjela uopće biti učinka? Šokiralo me da smo za vrijeme pilota dnevno imali više od tisuću novih korisnika, da su ljudi čitali sve i svašta, da su čitali ne samo u velikim gradovima, naročito sadržaj koji nije dostupan u knjižarama i knjižnicama. Dnevno su stizale poruke zahvalnosti da tako nešto uopće može postojati, ljudi su podržavali cijelu ideju i bili jako razočarani kada se pilot ugasio. I ja sam se na neki način tada osjećala kao da sam im nešto dala da bih im oduzela. Jedini razlog što se pilot ugasio je nedostatak podrške u Hrvatskoj. Prvobitna ideja mi je bila da to podrže državne institucije. No, svi moji pokušaji bili su uzalud. S druge strane, svi dokazi koje sam htjela da za ovakav model postoji veliki interes tržišta – bili su tu i oni su me ohrabrili da krenem u izgradnju platforme koja je ubrzo postala puno veća od Croatia Reads. Izgradnja traje već nekoliko godina i cijeli projekt One Country, One Library – a LoC je njegova prva manifestacija – pokrenula je organizacija koju vodim već godinama – No Shelf Required čija je baza New York.

Ona može postojati bilo gdje i nudi niz novina s kojima će se industrija prvi put sresti, ne samo u Hrvatskoj već globalno.“ Zato sam joj i dala ime Library of Croatia. Često razmišljam o tom imenu, koliko je veliko i koliko se mora opravdati", priznaje Mirela koja je u projekt uložila kao profesionalac i kao znanstvenik.

OCOL je, kaže, spoj svega što je naučila od inovatora s kojima surađuje dugi niz godina. "Inspirirali su me i ohrabrili da i ja doprinesem ideji otvorene knjige na svoj način. Svi mi sjedimo na ramenima giganata. Da nije bilo pionira poput Project Gutenbreg, Internet Archive, Amazona, Scribda, Smashwords, OverDrivea, Odilo, Europeane i drugih platformi koje su nas zadnja dva desetljeća gurale naprijed u svim sferama online izdavaštva i knjižničarstva, ne bi bilo ideje države kao otvorene knjižnice. Ideja zemlje-knjižnice je zapravo nadogradnja svih koje su došle prije ove", smatra naša sugovornica.

Otkad su pustili presicu u javnost, medijska pozornost je, kaže, velika, i to ne samo od ljudi koji priželjkuju otvorenje knjižnice već autori koji bi rado u digitalnoj knjižnici objavili radove jer nije bilo uspjeha s tradicionalnim izdavačima.

"Kada danas uđete u najbolju knjižnicu u Hrvatskoj, nećete naći 98 posto naslova koji su se objavili na svijetu. Nećete ih naći ni u njezinoj digitalnoj kolekciji ako je ima, a one često broje desetke tisuće knjiga. U knjižarama još i manje. Jedini način da to zaustavimo, odnosno usporimo, jest da stvaramo nove uvjete, nove modele i da svi zajedno učimo iz tog iskustva. Da bismo uopće napredovali, moramo testirati biznis modele i osluškivati tržište. Baš kao što je prije nas radila industrija filmova i glazbe. Mi kaskamo za njima, što je i razumljivo, jer je naša industrija kompleksnija i puno više odana tradiciji. Ali sve to raditi uz podršku izdavača, jer njihov biznis treba poštivati. Izdavači su odani knjizi na način na koji nitko drugi nije", ističe Mirela.

Platforma ima tri ključne komponente: prvi i najvažniji za čitatelja je sadržaj koji je podijeljen u 'kanale' (Channels). Neki od kanala koji su već spremni su Beletristika, Publicistika, Svjetski klasici, Kratke priče kao samostalne mini-publikacije, Poezija, Lektira, i Znanost. Kanale koje planiraju otvoriti u budućnosti su: Kolumne, Časopisi, Audioknjige, Planet Teen, Kuharice. "Ideja je zaista da ovo bude državna čitaonica koja obuhvaća svaku vrstu sadržaja", ističe Mirela.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Samoizdavaštvo je pak, kaže, druga komponenta koja čini LoC prvom self-publishing platformom u Hrvatskoj. Njihova glavna ideja i misija je, smatra idejna začetnica, otkrivanje novih talenata. Njihova platforma nudi korisniku mogućnost objave, ali postoji, kaže, debeli filter. "Prvo, sve objavljeno mora biti u epub formatu, dakle ne primamo Word dokumente ili PDF. Kako mjerimo čitanje, jako je važno da je svaki tekst u formatu koji je postao svjetski standard. Ovdje znamo da ćemo trebati educirati korisnike jer u Hrvatskoj ljudi nisu upućeni u ovakve stvari, i još uvijek jako mali broj naslova postoji u epub formatu. Također, autor mora potvrditi da je zaista copyright holder putem digitalnog ugovora i da će snositi odgovornost ako nije. Ovo radimo da se zaštitimo od piratstva jer neki ljudi bi mogli uploadati sadržaj koji nije njihov. Odobrit ćemo svaku priču ili knjigu koja se objavi ako izgleda pristojno, odnosno profesionalno i doprinosi raznovrsnosti kolekcije. Ako procijenimo da nije na nivou kakvom treba biti, publikacija se neće objaviti. Sve će to biti proces. Dakle, postoje tri filtera: tehnološki, legalni i urednički", objašnjava Mirela.

Treća po redu, analitika obuhvaća 'game-chaging' ne samo za Hrvatsku već na svjetskoj razini. Kako danas HTML fajlove poput e-pub-a možemo mjeriti i pratiti čitanje, stvorili su algoritam koji svakoj knjizi dodjeljuje "Impact score". "Što se knjiga više čita, raste njezina 'vrijednost' unutar svakog teritorija. Inzistiram na tome da knjiga vrijedi onoliko koliko se čita, ne onoliko koliko je jaka PR mašinerija iza nje. Na ovaj način stvaramo neke nove uvjete i pružamo svima jednaku šansu. Autori i publikacije koje se najviše budu čitali će najbolje proći. Ali one koje se ne čitaju nitko neće 'micati.' To može jedino autor, odnosno nositelj prava", ističe Mirela.

Osim što će knjiga vrijediti više unutar LoC-a, rast će njezina vrijednost izvan platforme i mogućnosti za tog autora, pa to stvara svojevrsni multiplikacijski efekt. "Veliki autori još više potiču prodaju svojih knjiga u printanom izdanju. O ovome već imamo dosta potvrda. Moje istraživanje i istraživanje mojih kolega već godinama ukazuje na činjenicu da što se sadržaj više otvara digitalno, veći je interes za njega u fizičkom obliku. Ovo neće važiti za svaku knjigu i svakog autora, i istraživanja moraju ući dublje u ovu tematiku da budemo sigurni da je ova strategija isplativa svakom autoru i svakom izdavaču", dodaje.

Strani izdavači s kojima surađuje imaju uvid u prodaju svojih knjiga po teritoriju, u ovom slučaju Hrvatske, dakle znaju gdje su njihove knjige/autori popularni i na kojim tržištima izdavači imaju najveću šansu prodati prava za prijevode i ostalo. "Izdavaštvo je jako teritorijalna industrija. Prava se još uvijek prodaju po državi, zato sam se od početka htjela držati ideje knjižnice veličine države, jer to je onda jasan pokazatelj izdavačima gdje i kako ulagati vrijeme, novac i trud. Izdavači imaju ograničene budžete za marketing i ne mogu se posvetiti promociji svakog autora jednako. Otvorena virtualna knjižnica je idealan način da se kompenzira svima koji su sve ovo vrijeme bili zapušteni. Čitatelju se pak pruža šansa otkriti nove autore, raširiti horizonte", objašnjava Mirela.

Objasnila nam je i kako će platforma funkcionirati. "Možete su ulogirati kao registrirani korisnik, što ima svoje prednosti jer onda možete graditi vlastite kolekcije unutar platforme, a možete 'zaviriti' u knjižnicu anonimno. Knjižnica nudi access, odnosno pristup i čitanje, ali ne i download, odnosno skidanje. Ne postoji opcija da se nešto 'preuzme.' Treće, svaka publikacija ima Disclaimer. Mora se znati zašto je otvorena.

Postoje četiri vrste Disclaimera unutar platforme: publikacija je Pod Licencom (nove knjige), ili je Javno Dobro ("Public domain", sve knjige za koje su prava istekla, dakle one kojima je autor mrtav najmanje 70 godina – zakon koji je identičan u EU i Americi), ili je znanstvena Open Access knjiga (ovo je posebna licenca koju koriste znanstveni izdavači dugi niz godina, zove se Creative Commons i njen biznis model je Open Access — OA) ili je samo-izdana (self-published). Jako ozbiljno shvaćam intelektualno vlasništvo i svaka online knjižnica mora služiti kao primjer poštivanja zakona. Svi korisnici koji bi na bilo koji način pokušali to sabotirati, bit će blokirani/zaustavljeni. Kad smo kod korisnika, knjižnica od njih traži da se ponašaju s poštovanjem prema knjigama i publikacijama. Da naglašavaju dijelove i bilježe. Mogu čak dijeliti svoje bilješke s drugima, to je velika novina – ta ideja 'javne marginalije'. Ali ne mogu lajkati, komentirati, stvarati trakavice kao na FB i na bilo koji drugi način sabotirati nečiji rad. Knjižnica poput LoC-a, odnosno OCOL knjižnica je protuotrov ponašanju na društvenim mrežama; pruža slobodno čitanje i notiranje i želi poticati pismenost jedne nacije, ali knjiga će se vrjednovati po tome koliko je pročitana", objašnjava.

Još uvijek su u pregovorima s potencijalnim partnerima, odnosno onima koji imaju priliku biti dio priče kao sponzori čitanja, a i trenutačno završavaju i tehnološku bazu s obzirom na to da je riječ o kompleksnom tehnološkom pothvatu koji se najprije mora više puta testirati. "Nije u pitanju samo mrežna stranica kojoj se može pristupiti putem laptopa već i dvije aplikacije, za iOS i Android. Nećemo žuriti. Želimo biti sigurni da sve funkcionira i u fazi smo testiranja u manjim grupama. Već smo odradili fokus grupe sa studentima na jednom of fakulteta u Zagrebu i dobili jako koristan feedback. Firme s kojima smo u pregovorima uključuju hrvatske korporacije, od manjih do najvećih kao što su banke, osiguravajuća društva, veliki lanci hotela, tech firme itd", navodi Mirela. Najveći interes postoji kod korporacija i organizacija iz turističkog sektora. LoC poziva svakog turista da čita u Hrvatskoj i tretira ga isto kao i državljanina, smatra Mirela. "Sadržaja je više stranog nego hrvatskog, što smo htjeli jer nam je od početka zelja izgraditi multikulturnu platformu na nekoliko jezika. To će biti proces i trajat će. Ne idemo za tim da otvorimo kolekciju koja na početku ima stotine tisuće naslova. To nije realno niti je održivo, ali idemo za tim da otvorimo raznovrsnu kolekciju koja nudi kvalitetu i koja stavlja kvalitetu ispred kvantitete. Filtriranje mora biti dio procesa. Kao profesionalni urednik, uvijek ću inzistirati na tome", napominje Mirela.

LoC će sponzorirati 'partneri' putem edutisinga. Edutising, odnosno educational advertising, kako su ga nazvali, prilika je za sve sponzore LoC-a da se oglašavanje digne na jedan viši nivo. Naime, kako LoC nema klasične oglase već svaki partner, tj. sponzor aktivno sudjeluje u poticanju čitanja, tražili smo novu riječ kojom će svijetu marketinga predstaviti osvježenje. "Online advertising može imati negativan efekt, ali s druge strane bez oglašavanja online u današnjem svijetu biznis riskira da neće doprijeti do velikog broja ljudi. Odlučili smo da im treba dozvoliti da pozdrave korisnike na suptilan način, nipošto njihove poruke niti reklame uvaljivati u knjige, već im dozvoliti da imaju svoje 'profile' unutar platforme, koji su javni i koji služe da partneri potiču čitanje knjiga ili publikacija za koje oni imaju interes. Nama je cilj da fokus ostane na promociji, marketingu i oglašavanju. LoC svim partnerima pruža jedinstvenu šansu da spoje PR, Advertising i Marketing u jedno. Beneficije takvog pristupa su enormne i nadamo se da će najveće hrvatske korporacije vidjeti veliku priliku u suradnji s nama", ističe idejna začetnica.

Lansiranje će za ovu sezonu odgoditi, no smatraju da su jesen s početkom nove školske godina i zima u doba Adventa idealni za zanimljive projekte. "Ova platforma je jako važna za turizam RH, koliko u to zaista vjerujem govori i sam naziv platforme, koji je engleski upravo zato što platforma može služiti i kao alat RH da se pokaže turistima u svjetlu ne samo lijepe već i progresivne zemlje", ističe naša sugovornica.

Kao što postoji biznis model s partnerima, odnosno sponzorima, tako postoji i biznis model s izdavačima. "Htjela sam izdavačima maksimalno izaći u susret jer razumijem njihove potencijalne strahove. Pojednostavila sam puno stvari kako bismo im ponudili opcije koje će njima ići u prilog. Izdavači s kojima želimo surađivati mogu sami birati što staviti u knjižnicu. Neki daju samo starije knjige, neki sve što imaju. Neki samo naslove autora koji inzistiraju da im knjige uđu u kolekciju. Neki još nisu spremni, i ja to poštujem.Treba pustiti izdavače da se pridruže kada i ako budu spremni. Treba poštivati njihov put do inovacije i zapravo im pomoći. Često im na sastancima znam reći da je ovakav projekt upravo most između tradicije i inovacije. Ja sam taj most jer s jedne strane radim s jako mladim ljudima od kojih učim, a s druge nastojim sve što naučim od njih približiti kolegama sve što je moguće", objašnjava poduzetnica.

Uzet će dakle kolekciju koju izdavači sami ponude, dogovoriti suradnju za prvu godinu jer nijedan ugovor nije na više od godinu dana, vrjednovati svaki naslov jednako bez obzira na izdavača i godinu izdanja, platiti izdavaču odmah po otvorenju knjižnice unaprijed za cijelu godine iz budžeta koji je odvojen za sadržaj i koji sponzoriraju partneri, te pustiti da se knjige snađu u virtualnom prostoru. "Nakon prve godine, neke će publikacije vrijediti znatno više od drugih, a na to će utjecati čitatelji i njihovo ponašanje. Izdavači također dobivaju privatan uvid u čitanje kakav čitatelj ne vidi. Čitatelj vidi samo 'score'. Ako je 'score' publikacije npr. 15 posto, to znači da je taj tjedan u 15 posto najpročitanijih naslova u knjižnici. No, izdavač će znati puno više. Znat će gdje se čita, kako, koliko se notira itd. Uvid u čitanje je iznimno važan izdavačima jer im pomaže da usmjere poslovanje. Zato izdavači poput Lonely Planeta žele surađivati s OCOL. Njih najviše u cijeloj priči zanima 'kako' se čitaju njihove knjige i gdje točno, kako bi usmjerili prodaju svih printanih izdanja i kako bi promovirali svoj brend u moru sličnih. Ne zaboravimo, digitalna knjiga ima moć promocije jer u jednom trenutku može biti izložena milijunima ljudi", ističe Mirela.

Kaže i da je dosad državne institucije nisu podržale unatoč njezinim pokušajima, naročito nakon Croatia Reads pilota. "Smatram da se projekti poput ovoga najbolje probijaju kroz privatni sektor, zato smo se i okrenuli ideji edutising-a i odradili javne prezentacije koje smo isključivo podredili korporacijama i njihovim interesima. Projekt će, nadam se, u jednom trenutku zasigurno naći put i do državnih organa, ali državni organi nikada nisu bili ti koji su nas gurali naprijed kao društvo. Njihova uloga nikada zapravo i nije bila da budu proaktivni već reaktivni", smatra Mirela. Dio u kojem se, kaže, nada da će osvijestiti svoju ulogu i dužnost je digitalizacija jer smatra da hrvatska knjiga i hrvatska znanost "kaskaju" za trendovima digitalizacije 20-ak godina. "Jako mali broj publikacija postoji u epub formatu, veliki broj knjiga u javnom dobru nije digitaliziran. Hrvatska zapravo i nema projekte poput Project Gutenberga u Americi putem kojeg ljudi dolaze do tisuća besplatnih knjiga u javnom dobru. Također, hrvatski znanstveni časopisi i općenito hrvatske znanstvene publikacije su ili nedostupne digitalno ili samo dostupne kao PDF-ovi loše kvalitete. Mislim da ministarstva trebaju pomoći izdavačima da digitaliziraju knjige u većem broju i pomoći sveučilištima i institutima da digitaliziraju hrvatsku znanost. Voljela bih da pruže više poticaja digitalizaciji. Državni organi također se moraju ozbiljnije baviti temom digitalnih prava u Hrvatskoj. Iznimno je važno za ovaj projekt da takve stvari ne stoje na putu kao prepreke. Drugim riječima, državne institucije ne trebaju surađivati s nama direktno, ali nama je u interesu da surađuju i potiču one s kojima surađujemo mi. Što budu dobivali veću potporu od državnih organa, izdavači će biti otvoreniji ideji da surađuju s nama", ističe Mirela.

Na pitanje smatra li da će digitalno izdavaštvo naštetiti tisku ili ipak nadomjestiti njegove nedostatke, kaže da je ono već transformiralo industriju diljem svijeta. Kao jedan od problema navodi piratstvo, no vjeruje da to potiče izdavače da nastave eksperimentirati s legalnim biznis modelima. Otvorene virtualne knjižnice, kaže, mogu biti efektan protuotrov piratstvu. "Još postoji veliki broj izdavača koji ne razumiju potencijal digitalnog sadržaja i treba ih pustiti da sazru. Uvijek je u svakoj industriji nekih pet posto inovatora koji probijaju led. Nisu ni izdavači u SAD-u preko noći htjeli surađivati sa svakom digitalnom platformom. To je proces koji se ne može požuriti. Jedno je sigurno; što se više bude čitalo online, više ćemo svi beneficirati", smatra Mirela.

Dostupnost Mireline platforme ovisi o sponzorima i partnerima, pa tako i o samim Hrvatima i njihovom sluhu za inovaciju, kaže idejna začetnica. "Naš posao je skoro završen, a to je bilo da izgradimo platformu, smislimo održiv biznis model za svakoga, izgradimo raznovrsnu kolekciju, i spremimo proizvod za tržište. Na Hrvatskoj je sada želi li biti 'ta zemlja' ili ne. Jasno mi je da treba puno edukacije da se ovako nešto do kraja razumije i zato nikada ne odbijam pozive kolega koji žele edukaciju. Rado se odazovem svaki put kada me pozove neko Sveučilište ili organizacija na prezentaciju projekta. Pozdravljam sve koji žele razumjeti, zahvalna sam im jer smatram da je neinformiranost najveća opasnost inovaciji. Što više edukacije, to bolje. Što više znanja prenesemo na ljude u Hrvatskoj, to ćemo brže otvoriti ovu knjižnicu. Nitko neće biti sretniji od mene kada dođe taj dan. Ali ako Hrvatska odluči da nije spremna za ovako nešto, sigurno neću gledati na ovaj projekt kao na izgubljeno vrijeme. Mislim da je led već uvelike probijen i da smo poprilično otvorili umove ljudi. I to je samo po sebi velika stvar", zaključuje Mirela Rončević.