Ne vidite napredak u Hrvatskoj? No, u susjednoj Sloveniji ne misle tako. Prema analizi objavljenoj u Delu, posvećenoj slovenskom zaostajanju za drugima u razvoju, a posebice ICT sektora, Hrvatska je postigla velike efekte i u Ljubljani bi mogli učiti od nje. Prošle godine u Sloveniji su ulaganja u rizični kapital iznosila tek 160 milijuna eura, najmanje od svih članica EU. Od 2012. do 2021. sve su, osim Slovenije, doživjele su rast ulaganja rizičnog kapitala, a u tom razdoblju najveći procvat doživjele su Estonija, Finska i Danska. A po vrijednosti udjela ulaganja rizičnog kapitala u BDP-u Slovenija je na posljednjem mjestu, pokazala je analiza ICT sektora koju je za ljubljanski Tehnološki forum provela tvrtka Grant Thornton. Važnost tog oblika ulaganja izuzetno je važna za poticanje brzog razvoja tvrtki koje imaju inovativan i obećavajući proizvod ili tehnologiju, a koji teško dolaze do kapitala da prođu tu najneizvjesniju fazu.

OTPUŠTANJA

Najveći val otkaza u telekomunikacijskom sektoru: Ericsson gasi čak 8.500 radnih mjesta

Estonija je među svim novim članicama EU postala najzanimljivija zemlja za ulaganja rizičnog kapitala u tehnološke projekte te je na prvom mjestu u EU po udjelu tih ulaganja u BDP-u.
Lani je u Estoniji bilo 1,3 milijarde eura ulaganja rizičnog kapitala u start-up tvrtke, a ukupno 3,1 milijardu eura u posljednjih pet godina. U Češkoj je vrijednost tih investicija u petogodišnjem razdoblju bila 1,5 milijardi, a u Hrvatskoj i Litvi za više od milijardu eura, isto toliko i u Grčkoj.

Estonski primjer Slovenci izdvajaju kao najuspješniji, jer je ta zemlja odmah nakon pada komunizma posegnula za pojednostavljenjem i digitalizacijom administrativnih postupaka, kao i jednostavnim poreznim sustavom s jednom stopom, te su prvi otvorili vrata digitalnim nomadima, koji mogu zatražiti digitalnu osobnu iskaznicu i pristupiti e-uslugama, a već su ih privukli više od 50 tisuća.

Hrvatska sa svojim poduzetničkim ICT ekosustavom već neko vrijeme na radaru međunarodnih fondova rizičnog kapitala i drugih financijskih divova. Najnoviji slučaj Photomatha kojeg preuzima Google samo je još primjer koliko je u proteklih deset godina naraslo hrvatsko tržište rizičnog kapitala. Pri tom Slovenci navode kako je nemali broj hrvatskih tvrtki nakon dobivanja fondova rizičnog kapitala preselilo svoja sjedišta, ali su mnogi, poput jednoroga Rimac Automobila i Infobipa, ostali u Hrvatskoj. Među prednostima u razvoju startup sustava u Hrvatskoj prepoznaje se primjerice postojanje oslobođenja od plaćanja poreza na kapitalnu dobit kod prodaje udjela u startupu i porezne olakšice za anđele-ulagače, a pozitivan efekt očekuje se i od fonda od 50 milijuna eura za potporu inovacijama i startupovima, koje je najavila Vlada RH.

Simptomatičnim za Sloveniju ističe se, pak, činjenicu da je udio izdataka za istraživanje i razvoj u velikom padu od 2012. do 2021., s 2,6 na 2,1 posto, dok je u EU on porastao s 2,1 na 2,3 posto. Slovenija zaostaje i u patentiranju, te udjelu visokotehnoloških industrija u BDP-u. Dijelom za to krivac se traži i u načinu privatizacije, jer u većini bivših socijalističkih zemalja u prvom valu u industrijske kompanije ušle su privatne strane kompanije koje su donijele novu energiju. S druge strane, opravdanje da su visoki porezi za plaće razlog izbjegavanja ulaganja rizičnog kapitala opovrgavaju statistike, jer primjerice Francuska i Belgija koje imaju vrlo visoke stope oporezivanja plaća su atraktivnije za ulaganja rizičnog kapitala od novih članica EU iz srednje i istočne Europe, s izuzetkom Estonije. Njezin, pak, primjer u Sloveniji drže potvrdom da je potencijal zemlje za inovacije i njihovu komercijalizaciju moguće razvijati, ali uz uvjet da se tog pristupa drže sve vlade i u svim dosljedno provode digitalizaciju, a upravo Hrvatsku i Grčku vide kao zemlje koje prate estonski model.