Molba za posao Steve Jobsa za 23.000 dolara; prvi tvit u povijesti koji je poslao Jack Dorsey za 1,9 milijuna dolara; zbirka od 10 pjesama glazbenice Grimes, djevojke Elona Muska, za 5,8 milijuna dolara – samo su neki od poznatijih primjera prodaje nezamjenjivih tokena (non-fungible tokens-NFT).

Ako ste pomislili da je nekoliko milijuna dolara maksimalna cijena koju bi netko dao za digitalni zapis temeljen na blockchainu, prevarili ste se. Do sada najvišu cijenu postigao je NFT pod nazivom “5000 Days” digitalnog umjetnika Mikea Winkelmana, poznatijeg pod nadimkom Beeple.

Njegov kolaž od 5000 digitalnih fotografija prodan je u ožujku na aukciji poznate londonske kuće Christie’s za vrtoglavih 69 milijuna dolara.

To je ujedno bila prva aukcija digitalnog djela u Christie’su, kući s tradicijom od 255 godina koja je tijekom svog postojanja prodala neke od najslavnijih slika u povijesti, poput jedinog poznatog portreta Williama Shakespearea ili posljednje otkrivene slike Leonarda da Vincija.

Prema tvrdnji Christie’sa, Beeple je time postao jedan od trojice najvrednijih živućih likovnih umjetnika na svijetu. Pomama za NFT-ovima pomalo sliči na najsvjetlije dane bitcoina 2017. i 2018., kada se o toj kriptovaluti govorilo na svakom koraku.

Prema nekim tvrdnjama koje se mogu pročitati u inozemnim medijima, ovi su tokeni trenutno najveći trend u kripto zajednici. Ipak, s tom se tvrdnjom ne slaže Nikola Škorić, suosnivač prve hrvatske mjenjačnice kriptovaluta Electrocoin i član Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK).

Čari digitalne ‘umjetnosti’

“NFT-ovi su svakako jedan od najvažnijih trendova, no sigurno nisu i najveći. Prometi po NFT platformama ove su godine prešli 2,5 milijarde dolara, ali tu se radi samo o najpopularnijim platformama. S druge strane, dnevni promet samo na Binanceu, najvećoj kriptoburzi na svijetu, 10 je puta veći. Tako da svakako ne možemo reći da su NFT-ovi najveći trend u kriptozajednici jer je kupoprodaja bitcoina, ethera i sličnih kriptovaluta još uvijek mnogo veća”, tumači Škorić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Tu su i decentralizirane financije koje zasigurno imaju mnogo veći udjel kriptoprometa nego NFT-ovi. Likvidnost na samo jednoj platformi za decentralizirane financije koja se zove Aave narasla je od početka godine sa 2,5 milijarde dolara na 15 milijardi dolara, što je opet nekoliko puta veći porast likvidnosti od ukupnih prometa NFT-ova. Dakle, oni su vrlo bitan trend, ali su još jako daleko od najvećeg u kriptozajednici”, ističe Škorić.

Kupnjom NFT-a kupac dobiva, pojednostavljeno rečeno, digitalnu potvrdu da samo on posjeduje original nekog dokumenta. “NFT-ovi su po definiciji nepromjenjivi digitalni dokumenti. U principu, mogu se koristiti za svašta. Mogu biti digitalni vlasnički listovi, zatim digitalne fakultetske diplome, pa digitalni certifikat o porijeklu robe, a neki hoteli čak su ih počeli koristiti kao digitalni ključ za otključavanje sobe.

Trenutno najpopularnija upotreba svakako jest kao digitalni certifikat o vlasništvu nad umjetninom”, pojašnjava Škorić. Kako dodaje, nema zbora da je uloga NFT-a kao digitalnog certifikata vlasništva nad umjetninom u temelju trenutne pomame za NFT-ima.

“Te umjetnine su vrlo često digitalne i najčešće se radi o vrlo jednostavnim radovima. Svi ti NFT-ovi koji su prodani za milijune dolara nisu oni kojima pripada Mona Lisa već se vrlo često radi o nečem jednostavnom, poput fotografija ili čak neki gif art”, kaže Škorić.

Posljednji NFT koji je izazvao dosta pažnje na globalnom planu molba je Stevea Jobsa za posao koju je poslao 1973. godine. NFT te molbe osnivača Applea prodan je za 23.000 dolara, ali je dokument u fizičkom obliku na aukciji postigao mnogo višu cijenu – 343.000 dolara.

Domaći ‘igrači’

Međutim, uloga NFT-a zasigurno nije usko vezana uz umjetnost, dodaje Škorić. “U prethodnom opisu mogućnosti korištenja NFT-ova nisam spomenuo zabavu. Nedavno je izašao jedan hrvatski projekt, a siguran sam da postoji hrpa sličnih po cijelom svijetu. Naime, mnogi od nas su skupljali sličice nogometaša, recimo Italiju 90, to je u mojoj generaciji jedna od dragih serija sličica.

Kolege iz naše zemlje napravile su NFT projekt koji je u stvari NFT sličica nogometaša. Moram napomenuti da sam kupio dvije sličice i vratile su me u doba kada smo po hodnicima osnovnih škola ‘tapkali’ sličice”, kaže Škorić.

Taj se projekt zove soccersuperstars.eth.link i prvi je ozbiljniji hrvatski NFT projekt. Iza njega stoje Marko Blažeković i Bojan Andrić. U razgovoru za Poslovni dnevnik Blažeković otkriva kako je prije 6 mjeseci taj dvojac, inače nogometni fanovi od djetinjstva, odlučio napraviti NFT kolekciju koja podsjeća na 80-e i 90-e.

Nikola Škorić, suosnivač Electrocoina/PD

“Kolekcija nisu sličice kao u offline svijetu, već se radi o pixel art koji predstavlja igrače sa Svjetskog nogometnog prvenstva 1990. u Italiji. Cijeli projekt je na blockchainu, čak i domena. Ono što je zanimljivo jest da bi projekt trebao biti samodostatan na blockchainu, odnosno trebao bi tamo biti zauvijek. Sve je decentralizirano i jednom kada napusti naše ruke, odnosno naš digitalni novčanik, u rukama je zajednice i oni dalje rade što god žele s tim NFT-ovima”, pojašnjava Blažeković.

U kolekciju je uloženo puno truda jer je svaki igrač crtan rukom, odnosno svaki pixel je ručno namješten kako bi što bolje prikazivao igrače tog vremena. “S uspjehom prve kolekcije radit ćemo drugu, pa treću i tako sve dok ne pokrijemo sva Svjetska prvenstva u nogometu, od prvog do zadnjeg”, otkriva Blažeković. Projekt će time prerasti u skupinu kolekcija s ukupno oko 10.000 NFT-ova.

‘Još smo u minusu’

No, milijuni koji se vrte u NFT svijetu Blažekovića i Andrića još nisu okrznuli. “Financijski je to još neisplativ projekt jer smo u minusu. Glavni je problem što smo sve radili na ethereum glavnom lancu koji je trenutno jako zagušen i jako skup, a način na koji smo lansirali projekt iziskivao je puno troškova“, kaže Blažeković. Do sada su prodali stotinjak NFT-ova, a Blažeković kaže kako će smatrati uspjehom ako prodaju svih 844 NFT-ova iz kolekcije.

Inače, cijene se kreću između 10 i 50 dolara. Ulaganje u umjetničke NFT-ove slično je ulaganju u svaku drugu umjetnost, pojašnjava Nikola Škorić.

“Kupite NFT i nadate se da će mu vrijednost rasti ili ga jednostavno držite dugoročno u svom vlasništvu”, kaže direktor Electrocoina. Svi koji bi se htjeli okušati u ovakvoj vrsti ulaganja moraju na internetu potražiti NFT trgovinske platforme, svojevrsne “oglasnike” za tu vrstu kriptoimovine.

“Najpopularniji je OpenSea, zatim tu su i Rarible, SuperRare i Foundation. Tih platformi sada već ima cijelo čudo. Oni koji žele trgovati prvo moraju kupiti nešto kriptovaluta, najčešće ethera, s kojim će platiti NFT koji žele kupiti. Zatim odete na, recimo, OpenSea, povežete svoj digitalni novčanik s platformom, odaberete NFT, platite i postali ste njegov vlasnik.

On će biti prebačen u digitalni novčanik i samo je vaš”, pojašnjava Škorić. Potencijalne ulagače likvidnost ne bi trebala zabrinjavati. “Iako su prometi NFT-ovima daleko manji nego na kriptoburzama, rekao bih da se radi o popriličnim prometima za zajednicu koju oni zanimaju.

Novi projekti nastaju na dnevnoj razini čime se likvidnost cjelokupnog prostora značajno povećava. Za one koji su zainteresirani za NFT-ove likvidnosti ima sasvim dovoljno”, poručuje Škorić.