Američka sonda Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) snimila je prve fotografije niza lavina leda i prašine u blizini sjevernog pola Crvenog planeta – Marsa, objavila je u utorak NASA. Vrlo detaljnu fotografiju koju je objavila američka svemirska agencija, MRO je snimio 19. veljače i jedna je od 2.400 snimljenih slika. “Fantastično je vidjeti nešto dinamično na Marsu, planetu gdje se sve ono što vidimo nije promijenilo milijunima godina. Otkriće lavina je potpuno neočekivano”, rekla je Ingrid Daubar Spitale sa sveučilišta u Arizoni, zadužena za usmjeravanje kamera MRO-a. Crvenkasti geološki slojevi na Marsu, bogati vodenim ledom, tvore kosu padinu visine 760 metara, no znanstvenici ne znaju što je pokrenulo kretanje leda. Nadaju se da bi se voda iz ledenih blokova mogla osloboditi i promijeniti svoje stanje iz krutog u plinovito. Time bi se, tvrde znanstvenici, možda mogao razumjeti jedan dio ciklusa vode na Marsu. Površinska temperatura na Marsu iznosi od -125°C do 22°C, zavisno od izmjene dana i noći te godišnjeg doba. Zimi na sjevernom i južnom polu temperature padaju ispod – 150°C, kada ugljikov dioksid prelazi u čvrsto stanje. Zbog toga nastaju polarne kape koje se sastoje od smrznutog ugljikovog dioksida, prašine i vodenog leda. Ljeti se ugljikov dioksid isparava te ostaju polarne kape promjera od oko 400 km. Vjetrovi na Marsu dostižu 300 km/h, usljed čega nastaju goleme pješčane oluje koje mogu poprimiti planetarne razmjere. Vjeruje se da se Mars sastoji od tri sloja: stjenovite kore, plašta od silikatnih stijena, te krute željezne jezgre.
(H)
Lavina je prva dinamična promjena na planetu gdje se ništa nije promijenilo milijunima godina
Američka sonda Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) snimila je prve fotografije niza lavina leda i prašine u blizini sjevernog pola Crvenog planeta – Marsa, objavila je u utorak NASA. Vrlo detaljnu fotografiju koju je objavila američka svemirska agencija, MRO je snimio 19. veljače i jedna je od 2.400 snimljenih slika. “Fantastično je vidjeti nešto dinamično na Marsu, planetu gdje se sve ono što vidimo nije promijenilo milijunima godina. Otkriće lavina je potpuno neočekivano”, rekla je Ingrid Daubar Spitale sa sveučilišta u Arizoni, zadužena za usmjeravanje kamera MRO-a. Crvenkasti geološki slojevi na Marsu, bogati vodenim ledom, tvore kosu padinu visine 760 metara, no znanstvenici ne znaju što je pokrenulo kretanje leda. Nadaju se da bi se voda iz ledenih blokova mogla osloboditi i promijeniti svoje stanje iz krutog u plinovito. Time bi se, tvrde znanstvenici, možda mogao razumjeti jedan dio ciklusa vode na Marsu. Površinska temperatura na Marsu iznosi od -125°C do 22°C, zavisno od izmjene dana i noći te godišnjeg doba. Zimi na sjevernom i južnom polu temperature padaju ispod – 150°C, kada ugljikov dioksid prelazi u čvrsto stanje. Zbog toga nastaju polarne kape koje se sastoje od smrznutog ugljikovog dioksida, prašine i vodenog leda. Ljeti se ugljikov dioksid isparava te ostaju polarne kape promjera od oko 400 km. Vjetrovi na Marsu dostižu 300 km/h, usljed čega nastaju goleme pješčane oluje koje mogu poprimiti planetarne razmjere. Vjeruje se da se Mars sastoji od tri sloja: stjenovite kore, plašta od silikatnih stijena, te krute željezne jezgre.
(H)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu