U znanosti se stvari događaju sporo, često dugo nemaš željene rezultate i što više ulaziš u dubinu, više shvaćaš koliko zapravo nemamo pojma o mehanizmima čovjekova organizma, i sve to zna biti demotivirajuće. Upravo je zato ovakva nagrada ujedno veliko priznanje da se rad ipak isplati.

Također je odlična potvrda da treba slijediti svoj put, koji ponekad možda i nije logičan, ali je tvoj i na kraju se takvi potezi isplate”, kaže mlada znanstvenica Ena Melvan, jedna od ovogodišnjih stipendistica Nacionalnog programa stipendiranja Za žene u znanosti koji već 15. godinu u Hrvatskoj provode L’Oreal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija.

Za svoju znanstvenu izvrsnost stipendistice su nagrađene pojedinačnom stipendijom u iznosu od 5000 eura, a dosad je u sklopu programa nagrađeno 58 znanstvenica u završnoj fazi izrade doktorske disertacije.

Stipendistica Ena Melvan magistrirala je matematiku na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu nakon čega se zaposlila kao stručni suradnik na projektu u Kabinetu za bioinformatiku na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Poslije rada u jednom startupu i kao mornar na brodu, godinu i pol je provela je u Sydneyu u Australiji na Macquarie University na poziciji Higher Degree Researcher.

Proputovala je, kaže, ukupno 26 zemalja na četiri kontinenta, tijekom čega je istraživala i upoznavala nove i ljude i kulture, pa je povratak u Hrvatsku obilježila pokretanjem vlastitog startupa Bellyy u rodnom Splitu lani u prosincu, kada je dobila poticaje za samozapošljavanje.

Startup Bellyy predstavlja komercijalizaciju rezultata dobivenih znanstvenim istraživanjem, a bavi se izradom personalizirane prehrane na temelju analize stolice.

“Unutar znanosti bavim se crijevnom mikrobiotom, točnije primjenom matematičkih metoda i metoda strojnog učenja kako bi opisali ponašanje bakterija u crijevima. Fokus je i na utjecaju prebiotika i probiotika na promjenu crijevne flore. Doktorski rad izradila sam također na temi crijevnog mikrobioma u odnosu na pretilost, tj. kako možemo utjecati na promjenu sastava bakterija kako bismo postigli željeni cilj, smršavjeli ili se udebljali.

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

Želim razviti automatizirani model koji će imati i ljudski faktor – doktora ili nutricionista za finalno savjetovanje, ali koji na temelju sastava bakterija u crijevima i trenutnih životnih i prehrambenih navika nudi personalizirane namirnice i recepte namijenjene upravo tijelu pojedinca, s obzirom na to da smo svi specifični i nijedna generalna prehrana nije dobra za sve”, pojašnjava Melvan kojoj je, kako priznaje, dugo trebalo da se ohrabri i krene sama u tom smjeru, no danas to vidi kao jednu od boljih odluka u životu.

Stolicu analiziraju 16s metodama, točnije metodama nove generacije sekvencioniranja pa time iz malog uzorka dobivaju uvid u potpuno stanje bakterija u crijevima. Uz prehranu iz same analize uzorka stolice također daju uvid u opće stanje organizma uz prijedloge što se i kako može napraviti kako bi se ljudi osjećali bolje.

“Imam i suplemente za zdravlje crijeva. Za sada je to samo jedan suplement – prebiotik, no planiram se širiti u čitavu liniju suplemenata za zdravlje crijeva. Sve će ići puno brže čim predam svoj doktorski rad, što bi se trebalo dogoditi u sljedeća četiri tjedna.

Zasad smo startupu ja i suradnica dijetoterapeutkinja Sandra Zugan koja s korisnicima prolazi kroz rezultate i na raspolaganju im je za sva dodatna pitanja”, navodi mlada znanstvenica.

U razgovoru s Enom osvrnuli smo se i na manjak stalnih pozicija u znanosti koje se, kako smatra, često odnose na pozicije “od projekta do projekta” i financiranje od stipendija.

“Dogodila mi se situacija gdje unutar državne institucije smiješ kao suradnik raditi maksimalno tri godine i onda bi se trebao zaposliti na neodređeno. Nije bilo pozicije na neodređeno u tom trenu i tada trebaš tri mjeseca biti nezaposlen, a zatim se možeš ponovno vratiti na rad na projektima.

To čini stvari prilično nesigurnima. S druge strane, za kvalitetne projekte i kvalitetnu znanost smatram da će uvijek biti i prostora i financija. Moj plan je predati doktorski rad, planiram proširiti tim u startupu. Širimo se i u neke nove niše što komercijalno, što sa strane znanstvenog istraživanja.

Prvi softver koji automatski tumači nalaze analize stolice bi trebao biti spreman do sredine listopada. Plan je potpuna automatizacija poslovanja i tu ima još dosta posla”, najavila je Melvan.

Smatra da su znanstvenice u Hrvatskoj u rangu s muškim kolegama, a okruženje motivirajuće. Kada je radila u Sidneyu sa znanstvenicama iz cijelog svijeta, jedna drugoj su, kaže, bile podrška i pomoć u poslu.

“S obzirom na to da sam ipak u svijetu IT-a i matematike, tu i dalje prevladaju muškarci, no sve više je i žena. Uvijek sam nailazila na žene i muškarce koji su mi bili i podrška i pomoć na putu.

Najveći izazov po meni s kojim se znanstvenice suočavaju je činjenica da smo ipak, za razliku od muškaraca, sklonije perfekcionizmu, bojimo se pogriješiti i kao da imamo manje vjere u sebe. Smatram da smo barem jednako dobre, ako ne i bolje, samo se trebamo manje bojati, više vjerovati u sebe i poslušati tu intuiciju, bez da se pretjerano propitkujemo po putu.

Moja poruka mladim znanstvenicama je da se ne boje i da budu hrabre, snažne i nježne istovremeno kako već i žene to prirodno znaju. Neka kažu svoju istinu, zauzmu se za svoja stajališta, neka se ne boje pogriješiti jer sigurno znaju više nego smatraju da znaju”, poručuje Ena Melvan.