„Osiguravanje dovoljnog broja kvalitetnog kadra, odnosno medicinskih sestara i tehničara u privatnom sektoru zahtijeva prelazak s modela zapošljavanja na model zadržavanja kroz bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života. I, naravno, profesionalno osnaživanje. Sestrinstvo je unazad 10 godina postalo pametnije, brže i glasnije, međutim i opterećenije manjkom kadra, a viškom birokracije. Unatoč izazovima, kada se sve zbroji, za mene je ovo najplemenitiji posao, a najljepši njegov dio je osjećaj svrhe. Najteži je, pak, visoka cijena koju taj poziv uzima od privatnog života”, kaže Melanija Matijašić, glavna sestra Poliklinike Medikol, čiji profesionalni put traje već 41 godinu.

U toj jednoj izjavi sažeto je gotovo sve ono što sestrinstvo jest – odgovornost, empatija, predanost i osjećaj smisla. Još je davno Mark Twain rekao: „Ljubaznost je jezik koji gluhi mogu čuti, a slijepi vidjeti.” Zanimanje koje to najbolje demonstrira zasigurno je sestrinstvo. To nije samo posao, to je poziv vođen brigom za druge. Empatija, predanost, hrabrost, stručnost, toplina…, sve su to vrijednosti koje medicinske sestre svakodnevno utjelovljuju, pružajući pacijentima ne samo zdravstvenu skrb, nego i osjećaj sigurnosti i povjerenja.

Osnaživanje medicinskih sestara ključno je za kvalitetu zdravstvenog sustava i sigurnost pacijenata, poruka je ovogodišnjeg Međunarodnog dana sestrinstva (International Nurses Day), koji se svake godine obilježava 12. svibnja, na datum rođenja Florence Nightingale, začetnice modernog sestrinstva. Sredinom 19. stoljeća upravo je Florence unaprijedila zdravstvenu njegu uvođenjem obrazovanih medicinskih sestara u sustav skrbi o bolesnicima.

Poziv koji se bira srcem

Za Melaniju Matijašić sve je počelo još u djetinjstvu.

„Teta mi je bila medicinska sestra i još kao mala djevojčica promatrala sam kako pegla uniforme i priprema se za posao. S vremenom sam slušala njezine priče i kroz njih zapravo otkrila pravi smisao i poziv medicinske sestre. Nekako je sve došlo prirodno, pa i upis u srednju medicinsku školu”, kaže Melanija.

Prvi posao dobila je 1985. u jedinici intenzivnog liječenja interne medicine, upravo tamo gdje je i teta radila. U to vrijeme, prisjeća se, bilo je teško zaposliti se za stalno, pa je primljena na zamjenu. Nakon gotovo desetljeća rada po različitim bolničkim odjelima odlučila je, iz osobnih i financijskih razloga, otvoriti privatni posao. No cijelo je vrijeme razmišljala o svom primarnom pozivu i kako mu se jednoga dana mora vratiti. To se i dogodilo 2008. godine, kada se zaposlila u Poliklinici Medikol.

„Vrlo brzo sam shvatila da imam veliku rupu u znanju jer je medicina u međuvremenu značajno napredovala, a ja sam pomalo zaostajala za tim promjenama. Zato sam upisala studij sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu, koji sam završila u roku. Radila sam i dodatno se educirala na dijagnostici vidnog polja i OCT-u, radila kao instrumentarka na operacijama katarakte i manjim kirurškim zahvatima, a paralelno sam obavljala i poslove koordinatora te organizatora sistematskih pregleda”, prisjeća se Melanija, koja je od 2021. glavna sestra Poliklinike.

Između struke i vodstva

Osim funkcije glavne sestre u Zagrebu, u Voćarskoj, danas obnaša i dužnost pomoćnice ravnateljice za sestrinstvo za sve ostale njihove lokacije – Čakovec, Osijek, Split, Rijeku te Mandlovu i Vinogradsku u Zagrebu.

Odjeća i hrana

Brza moda krivac je za previše tekstila, a prilikom obrade kvaliteta mu je niska

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

„U Medikolu sam, uistinu, zadovoljna i sretna. Posao glavne sestre u privatnoj poliklinici zahtijeva poseban spoj stručnosti i osobnih vještina, jer ona predstavlja ključnu poveznicu između medicinskog osoblja, uprave i pacijenata koji očekuju visoku razinu profesionalnosti i vrhunsku uslugu. Medicinska sestra koja se osjeća shvaćena od strane svoje glavne sestre stvarno ostaje lojalna poliklinici, čak i kad je posao težak i složen”, kaže Melanija, koja empatiju ističe kao ključnu vještinu u poslu.

Ono što joj osobno najviše olakšava svakodnevicu je dobar timski rad koji čini zajednički cilj – zadovoljstvo pacijenta – uz jasnu podjelu uloga, otvorenu i kvalitetnu komunikaciju te uzajamno povjerenje i poštovanje. S obzirom na veličinu naše ustanove, Poliklinika Medikol okuplja velik broj djelatnosti i specijalista, pa tako i naše medicinske sestre moraju funkcionirati u različitim područjima rada. Educirane su za dijagnostičke postupke, ovisno o djelatnosti na kojoj rade. Uz to su osposobljene i za administrativni dio posla te predstavljaju poveznicu između administracije, liječnika i samog pacijenta, koji nam je u konačnici u središtu svega”, naglašava.

Izazovi koji traže nova rješenja

No izazovi profesije danas su veliki. Velik broj medicinskih sestara pred mirovinom, burnout i posljedično odlazak iz profesije, ali i općenito starenje populacije te rast potražnje za dugotrajnom skrbi, glavni su izazovi tržišta rada medicinskih sestara. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2030. nedostajati milijuni zdravstvenih djelatnika, uključujući medicinske sestre, i to posebno u Europi i zemljama gdje se životni vijek produljuje. Da tržište rada medicinskih sestara u Hrvatskoj prolazi kroz najizazovnije razdoblje u modernoj povijesti, prije svega zbog nedostatka kadra i promjena u očekivanju samih djelatnika, slaže se i Matijašić.

Ipak, upravo u tim izazovima nalazi i najveću motivaciju.

„Motivacija je stvaranje stabilnog i organiziranog sustava, u kojem svaki član tima može pružiti svoj maksimum, a svaki pacijent dobiti sigurnu i vrhunsku uslugu. Zadovoljstvo mi je osigurati uvjete u kojima naša stručnost i profesionalizam dolaze do izražaja svakog dana.”

Posebno mjesto u njezinim sjećanjima zauzimaju počeci rada na intenzivnoj njezi. Dolazili su im vrlo teški pacijenti, neki čak i u komi, no najveća nagrada bila je vidjeti ih kako odlaze kući na vlastitim nogama.

Uloga medicinskih sestara u sustavu zdravstvene skrbi je ključna, no onima koji nisu „unutra” teško je u potpunosti razumjeti što sve ovaj plemeniti posao podrazumijeva: od ljepote rada s pacijentima, organizacije posla i timskog rada do empatije i ljudskog pristupa koji u konačnici čine razliku u skrbi za pacijente.

Sestre i tehničari stup su zdravstva, poveznica cijelog sustava – i upravo je to ono što bi Melanija Matijašić voljela da javnost bolje razumije o njihovom pozivu. Međunarodni dan sestrinstva dan je u kojem ih se javnost nešto „glasnije” sjeti, no njihov trud, odgovornost i predanost prisutni su 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Sestra Melanija Matijašić to svojim primjerom svjedoči već više od četiri desetljeća.

*Sadržaj omogućila Poliklinika Medikol