Mlada znanstvenica Helena Virić Gašparić jedna je od ovogodišnjih stipendistica Nacionalnog programa stipendiranja Za žene u znanosti koji već 15. godinu u Hrvatskoj provode L’Oréal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za Unesco pri Ministarstvu kulture i medija.

Za svoju znanstvenu izvrsnost stipendistice su nagrađene pojedinačnom stipendijom u iznosu od 5000 eura, a dosad je u sklopu programa nagrađeno njih 58 u završnoj fazi izrade doktorske disertacije. Za nagradu je, kaže, saznala jedno prohladno vjetrovito jutro usred očitavanja pokusa na polju šećerne repe u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Vupiku.

“Od sreće sam skakala po polju i izgrlila kolegicu Dariju i studente koji su bili sa mnom. Već dugo me nije ništa tako obradovalo kao taj poziv”, ispričala nam je Virić Gašparić.

Završila je Agronomski fakultet u Zagrebu, smjer fitomedicina, gdje je od 2013. radila u Uredu za međunarodne odnose, a od 2017. radi kao asistent na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju gdje je zaposlena i danas.

Osim nastavnih aktivnosti i rada sa studentima bavi se znanstvenim istraživanjem vezanim uz integrirane i biološke metode u zaštiti bilja, entomologiju, utvrđivanje rezidua pesticida u tlu te biljnim i životinjskim organizmima, ekotoksikologiju te inovativne metode u zaštiti bilja.

Održive mjere zaštite

Lani je pokrenula i startup GoGreenOzonator (GGO3) koji se bavi primjenom ozona otopljenog u vodi za ciljano i pravovremeno suzbijanje štetnih organizama u plasteničkoj proizvodnji hrane.

“Tehnologija se nameće kao alternativa primjeni kemijskih sredstava za zaštitu bilja čija se uporaba sve više ograničava uvođenjem novih EU regulativa, odnosno strategije od polja do stola. Trenutačno smo u fazi testiranja laboratorijskog prototipa i uspostavi suradnje s kolegama s FER-a za izradu softvera.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sami počeci su nam vezani za FER-ov startup inkubator Spock, koji vodi kolega Matija Srbić. Sudjelovanjem u programu, koji je trajao šest mjeseci imali smo priliku raditi s brojnim vrhunskim stručnjacima iz raznih područja. Svaki od mentora je na nas prenio vrijedno znanje i iskustvo”, kaže Virić Gašparić koja je u startupu voditeljica tima, uz kolegicu i suosnivačicu dr. sc. Dariju Lemić i studenta diplomskog studija fitomedicine Pave Ninčevića.

Tijekom izrade svoje disertacije Virić Gašparić bavila se dvogodišnjim istraživanjem dinamike razgradnje insekticida (neonikotinoida) u biljkama šećerne repe uzgajane u različitim agroekološkim uvjetima te procjenom opasnosti za kulture koje dolaze u plodoredu nakon šećerne repe. Usto se bavila utvrđivanjem rezidua pesticida u tlu i bioakumulaciji u korisnim organizmima – trčcima i gujavicama.

“Rezultati disertacije važni su za određivanje održivih mjera zaštite poljoprivrednih usjeva od štetnika koje će imati manji negativan utjecaj na okoliš i osigurati proizvodnju zdravstveno ispravne hrane”, pojašnjava sa stručne strane.

Fantastičan radni učinak

Osvrnula se i na svijest ljudi danas o okolišu i klimatskom promjenama koja je, kako smatra znanstvenica, izrađenija nego ikad, što pokazuju razne kampanje.

“Nažalost, za većinu je još uvijek riječ o trendu i vanjskoj šminki. Važno je da svaki čovjek krene od sebe jer se malim koracima rade značajni pomaci, no ipak prevagu nose velike firme i državne politike. Što znači ako ja kod kuće odvajam plastiku, a na kraju dana ona završi u istoj kanti s ostalim otpadom jer reciklaža nije adekvatno riješena?

Fokus treba biti na očuvanju okoliša i pošumljavanju jer je, u ovom trenutku, to najbrži i najdostupniji način za ublažavanje negativnih posljedica klimatskih promjena”, ističe Virić Gašparić. Smatra da znanstvenice danas imaju jednake mogućnosti i prilike kao i muški kolege, no da još uvijek percepcija javnosti nije ista.

“Samim time što je potrebno naglašavati ravnopravnost spolova, jasno je da ona to još uvijek nije. Neporeciva je činjenica da muškarci i žene misle i djeluju drugačije, no to ne znači da je ijedno manje kvalitetno.

Po meni, zajedničkim naporima i međusobnim uvažavanjem možemo postići najbolje rezultate. Ja sam imala sreću da sam postala dio ženskog tima (osam žena) i pretežno ženskog Zavoda na fakultetu u kojem se, unatoč razlikama, super slažemo i imamo fantastičan radni učinak”, ističe Virić Gašparić.

Susrela se također s izazovima kada je riječ o znanstvenoj karijeri kao nesigurnoj jer posao često ovisi o stipendijama i raznim državnim ili međunarodnim financijskim instrumentima.

“Uglavnom je početak znanstvene karijere vezan za rad na znanstvenim projektima koji su na određeno vrijeme, 2-4 godine i u sklopu kojih mladi znanstvenici započinju svoje istraživanje.

Osobno sam promijenila već četiri ugovora, odnosno pozicije na fakultetu što je donekle usporilo proces završetka doktorata no svaki posao mi je donio vrijedno znanje i iskustvo pa ne bih puno mijenjala da se mogu vratiti unazad”, ističe mlada znanstvenica.

Kaže kako će ove i sljedeće godine završiti sezonu, nastaviti s prikupljanjem uzoraka i dovršiti genetička istraživanja u sklopu jednog projekta s industrijom te nedavno započeta faunistička istraživanja.