Prvi put prošle godine više patenata u Hrvatskoj prijavile su pravne osobe, prekinuvši praksu da uglavnom fizičke osobe registriraju patente. Ukupno je prema podacima DZS-a upisano 130 patenata, od čega su tek neznatan dio činili patenti stranih prijavitelja, svega osam, dok je od 122 koja su prijavili domaći inovatori pojedinci zaslužni za 55, a pravne osobe za 67 patenata.

Samo godinu ranije taj odnos bio je neusporediv, fizičke osobe prijavile su 53, a pravne 24 patenta, a ranijih godina odnos je bio još drastičniji, jer je broj prijavljivanih patenata bio višestruko veći.

Primjerice, u 2008. ukupno je od 400 patenata njih 327 došlo od domaćih prijavitelja, u čemu su pravne osobe sudjelovale s tek 40 patenata, dakle sedam puta manje nego su ih te godine prijavile fizičke osobe.

Nema velikih sustava
No, trend prema državnim statističarima nije povoljan, jer broj prijavljenih patenata u Hrvatskoj kontinuirano pada. Najnižu razinu dosegnuo je 2021., ukupno 88, a primjetno je jedino da raste broj patenata koje prijavljuju domaće pravne osobe. S druge strane, inozemnih patenata sve se manje prijavljuje, što pokazuje i podatak iz 2008., kada je registrirano ukupno 73 patenata stranih fizičkih i pravnih osoba.

Hrvatska je inovativna zemlja, što pokazuju brojni vrijedni patenti i izumitelji iz prošlosti, od torpeda i Sumameda, od Fausta Vrančića, Slavoljuba Penkale, Ferdinanda Kovačevića, Nikole Tesle ili danas najpoznatijeg Mate Rimca, čija je tehnologija proizvodnje baterija predmet interesa na svjetskoj razini.

No, što je razlog malom broju patentnih prijava? Pojedini analitičari takav trend tumače odrazom strukture gospodarstva koja je sve više rentijerska, oslanja se na turizam i trgovinu, dok djelatnosti koje se nekad nazivalo primarnima, proizvodnja, ima slabije učešće u strukturi gospodarstva u odnosu na ranija razdoblja.

Patente su nekada razvijali i poticali veliki industrijski sustavi, kakvih je danas osjetno manje, a mnogi imaju strane vlasnike koji patente prijavljuju u svojim zemljama.

Inače, u nacionalnom postupku priznat je lani 51 patent, od čega su 44 patenta domaćih prijavitelja, i to većinom (61%) onih koji su došli od fizičkih osoba. Što se strukture patenata tiče, najveći broj i prijavljenih i priznatih je u području kemije, gotovo trećina, te općeg strojarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iz DZS-ovih podataka vidljivo je i da uz Grad Zagreb, s kojeg dolazi najveći broj patenata, njih 45, više aktivnosti imaju inovatori u Jadranskoj Hrvatskoj, premda je njihov broj prijava u laganom opadanju, dok Sjeverna Hrvatska lagano oživljava s prijavama.

S druge strane, na razini Europskog patentnog ureda (EPU) bilježi se rekordan broj prijava. Lani je prema službenim podacima EPU zaprimio 193.460 prijava. Analiza tih podataka pokazuje da broj prijava patenata intenzivira s jedne strane utrka za održivim inovacijama, odnosno predanost ublažavanju klimatskih promjena i prelazak na zelene energetske sustave, te s druge strane digitalna tranzicija. U elektrotehnici je tako iznjedrena gotovo trećina svih patentnih prijava koji se EPO-u stigle tijekom prošle godine.

‘Tanki’ u odnosu na Sloveniju
U EPO ukazuju i na činjenicu da za rast i rekordan broj prijavljenih patenata nisu zaslužni europski patenti, nego oni koje su prijavile tvrtke iz drugih dijelova svijeta. Najviše ih je zaprimljeno iz SAD-a (48 tisuća), a najveći rast bilježe patenti iz Kine, kojih je lani prijavljeno više od 19 tisuća.

Iz Hrvatske su, pak, EPU lani podnesene ukupno 32 patentne prijave, no za razliku od pada na nacionalnoj razini, prijave kod EPU ipak bilježe rast. U petogodišnjem razdoblju više su nego udvostručene, iako je riječ o skromnim brojkama, jer u 2018. podneseno je 14 prijava, od kada svake godine broj patenata lagano raste.

No, gledajući susjednu Sloveniju, rezultat je “tanak”, s obzirom da od tamo dolazi i nekoliko puta više patenata. U prošloj godini Slovenci su podnijeli 123 prijave, ali je kod njih primjetan trend pada, jer primjerice u 2020. EPU-u su prijavili 165 patenata.

Odnos što se tiče patenata između naše dvije zemlje još je izraženiji gleda li se broja prijava po broju stanovnika. Hrvatska je tako na EPU-ovoj ljestvici s lanjskim rezultatima na 39. mjestu, sa osam patenata po stanovniku, dok Slovenija drži 20. mjesto sa 58 patenata po stanovniku.

Gledaju li se prijave EPU-u, i lani je Švicarska bila najinovativnija zemlja, iz koje je stiglo ukupno 9008 patentnih prijava, odnosno preko tisuću po stanovniku. Slijede zemlje sjevera Europe, Švedska, Danska, Nizozemska i Finska, dok je Njemačka na šestom mjestu, ali s primjetnim padom patentnih prijava u prošloj godini. Hrvatska je, pak, po inovativnosti stanovnika, ako se vrednuje prema podacima EPU-a, pri dnu među članicama. Lošije od nas samo su Bugarska i Rumunjska.