Internetska 5G mreža u posljednje vrijeme postaje sve važnija i sve istaknutija tema, kako u globalnom kontekstu, tako i u kontekstu Europske unije i Hrvatske. 

I dok 5G mreža predstavlja još bržu, komercijalniju i pristupačniju internetsku mrežu, u samom njezinom integriranju i implementaciji postavljaju se pitanja spremnosti nacionalnih infrastruktura za ovaj novi mrežni pristup, što 5G mreža donosi poslovnim i privatnim korisnicima i na koji način će mijenjati i utjecati na poslovanje te što 5G mreža donosi prometnoj infrastrukturi razgovarali smo s državnom tajnicom u MMPI, Nikolinom Brnjac.

Vodeće ekonomije svijeta već žive ili su korak do ostvarenja "Industrije 4.0". Što se zapravo očekuje od uvođenja 5G mreže i koji je njen utjecaj na promet?
U prometu, a posebno u pomorstvu i međunarodnom kontejnerskom prometu izrazito je visoka integracija IT i komunikacijskih tehnologija te automatizacije.  5G je prva tehnologija od početka dizajnirana ne samo za glasovnu i podatkovnu komunikaciju nego kao fleksibilna i programibilna tehnologija koja omogućuje integraciju svega onoga što danas možemo zamisliti u svijetu informatičke industrije i Industrije 4.0. Što se tiče prometa, digitalizacija procesa, komunikacija stroja sa strojem, brza, fleksibilna i programibilna komunikacija u transportnom lancu smanjit će kašnjenja, povećati učinkovitost, kapacitete i doprinijeti razvoju pametnih prijevoznih procesa.  Korištenje interneta velikih brzina i 5G tehnologija dovodi do novih poslovnih modela kvalitetnije ali i jeftinije prijevozne usluge. Sigurna sam da je to velika prilika za novi razvojni zamah Hrvatske. 

Promjene koje dolaze uvođenjem novih tehnologija i industrijska revolucija 4.0 prilika su za hrvatsku industriju, gospodarstvo i društvo u cjelini, a koje je potrebno što bolje iskoristiti. Koji ključni korak vidite u hvatanju ovih prilika?
Ključ uspjeha je u pametnom strateško pristupu kojim će se integrirati sve industrijske grane te  aktivnosti javnog i privatnog sektora. Za 5G mreže potrebni su dodatni kapaciteta u mrežnoj infrastrukturi, velike investicije u opremu, ali i angažman državnih institucija da na vrijeme odrade posao i pripreme tržište za uvođenje nove tehnologije.  Uvođenje 5G tehnologija ne može ovisit samo o industrijskoj i individualnoj potražnji za 5G mrežom.  Sada smo po gustoći priključaka širokopojasnog pristupa internetu putem pokretne i nepokretne mreže ispod europskog prosjeka. Nećemo dopustiti da s uvođenjem tehnologije 5G imamo istu situaciju.  Kao znanstvenica i državna tajnica zadužena za kopneni promet naglašavam potrebu digitalne transformacije u prometu budući da prometni sektor vidim kao temeljni sektor za ekonomiju ali i ekonomski sektor sam po sebi.

Vi dolazite iz državnog sektora, MMPI je nadležan i za elektroničke komunikacije, što vi smatrate na koji način se može ubrzati uvođenje novih digitalnih tehnologija, posebno uvođenje 5G mreže kao ključ razvoja 4.0 industrije?
Stanje s uvođenjem i dostupnošću širokopojasnog interneta pokazuju kako napredak postoji, ali je spor. Jedini način za ubrzavanje procesa je jasna vizija i postavljanje konkretnih ciljeva. Morati ćemo pomno pratiti ispunjenje tih ciljeva i brzo reagirati ukoliko ključne institucije i dionici zakažu u realizaciji.  Veliki poticaj u ovom procesu bit će korištenje bespovratnih europskih sredstava za uvođenje 5G tehnologije. Na tome ćemo intenzivno raditi a sredstva će biti dostupna svima, od lokalnih zajednica do operatora.Od velike je važnosti i međusobna suradnja ključnih dionika: javne uprave, gospodarstva, akademske zajednice, medija i ostalih dionika.  Smisao uvođenja 5G mreže je ne samo digitalizacija već i promjena sadašnjih procesa, a time zapravo sve mijenjamo. Potrebno je promijeniti način na koji razmišljamo te osvijestiti sve, da se moramo mijenjati sada i odmah. Moramo razviti ili dići na višu razinu: virtualne zajednice, poslovnu agilnost, istraživanje, razvoj i inovacije, inovativni menadžment i digitalno umrežavanje.

Spomenuli ste ranije kako samoj potražnji za 5G mrežom i širokopojasnim internetom ne možemo prepustiti razvoj te ključne infrastrukture? Spominjete i mogućnost sufinanciranja iz EU fondova. Koje su nam mogućnosti? 
Mogućnosti su stvarno velike budući da je na razini EU prepoznato da svi zajedno u EU zaostajemo za konkurentskim tržištima pogotovo zemljama Dalekog Istoka. Zato EU kroz CEF i neke druge fondove sufinancira projekte razvoja neophodne infrastrukture i samu digitalnu transformaciju.  U skladu s time i zemlje članice mogu i kroz svoje nacionalne omotnice sufinancirati EU sredstvima svoje specifične potrebe. Tako je jedan od investicijskih prioriteta Operativnom program za konkurentnost i koheziju "Proširenje dostupnosti širokopojasnog pristupa i izgradnja mreža velikih brzina te podrška usvajanju novih tehnologija i mreža za digitalno gospodarstvo". Tim investicijskim prioritetom prepoznata je potreba za razvoj mreže gdje za to ne postoji komercijalni interes.  Za tu svrhu alocirano je gotovo 90 mil. eura i očekuje se da će dodjela sredstava početi u trećem kvartalu ove godine. Sigurna sam da ćemo u tome biti uspješni i već intenzivno radimo na tome. 

5G predstavlja platformu koja će omogućiti nove aplikacije i poslovne modele za različite vertikalne industrije kao što su autonomna vozila, industrijska proizvodnja (industrija 4.0). Kako vidite razvoj prometa u industriji 4.0?
Tehnologija 5G mreža omogućuje stvaranje više virtualnih mreža na jedinstvenoj fizičkoj infrastrukturi. Te virtualne mreže moći će se prilagoditi različitim potrebama u ovisnosti o tipu usluge i korisnika.  Primjerice 5G mreža će istodobno moći zadovoljiti različite zahtjeve potrebne za autonomnu vožnju (nisko kašnjenje i visoka pouzdanost) omogućit će veću sigurnost u prometu te upravljanje prometom u pametnim gradovima. Za primjer mogu navesti uvođenje digitalizacije u gradove koja će u najvećoj mjeri omogućiti sliku stanja prometa i komunikaciju s vozilima i među vozilima što će vožnju učiniti sigurnijom i bržom. Vozila će u realnom vremenu primati informacije od pametnih znakova što će omogućiti preusmjeravanje prometa i upravljanje prometnim tokovima. Fascinantna je prognoza OECD po kojoj će tehnologije koje podrazumijevamo pod 5G mrežama i Industrijom 4.0 dovesti do povećanja mobilnosti putnika na svjetskoj razini od 200-300% do 2050. godine, a u prijevozu roba i povezanih djelatnosti očekuje se povećanje od 150-200%.

Govorimo o primjeni novih tehnologija baziranih na 5G tehnologiji u prometnim uslugama gdje su tu zapravo građani?
Građani-korisnici prometnih usluga zapravo su na najvećem dobitku. To je vidljivo već danas i na ovom stupnju digitalizacije. Primjera je stvarno mnogo pa ću nabrojiti samo neke. Planiranje putovanja i kupovina karata putem raznih specijaliziranih web servisa omogućuje da iz svog kućnog naslonjača odaberemo najpovoljnije opcije i najpovoljnije cijene. Nove poslovne platforme u autobusnom i taksi prijevozu dovele su do znatnog sniženja cijena tih usluga. Informacije tijekom putovanja stižu nam trenutno. Tokom putovanja javnim prijevozom u sve većem broju slučajeva dostupan nam je Internet a samim time beskrajne mogućnosti kao za rad tako i za zabavu tokom putovanja. U skoroj budućnosti će dronovi, autonomni automobili i vlakovi učiniti prometnu sliku svijeta potpuno drugačijom i nadam se puno sigurnijom. Nulta stopa stradalih u prometu više se ne čini utopijom.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Kako vi osobno doživljavate tehnologiju i procese koji stoji iza pojmova 5G, digitalna transformacija i 4.0 Industrija?
Danas mi kao ljudi više nego ikad u poznatoj ljudskoj povijesti živimo poznatu Heraklitovu tezu – "Na svijetu samo mijena stalna jest". Osobno sam optimist i smatram da su nove tehnologije donijele puno toga dobroga te da mogu doprinijeti boljitku svih naših građana. Kao znanstvenik svjesna sam činjenice kako je tehnologija sama po sebi neutralna te da je ljudi mogu upotrijebiti kako za pozitivne tako i za negativne svrhe. Kao državna tajnica vodim se istom spoznajom. Kao sudionik u izradi zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju uporabu novih tehnologija moram jednako uzeti u obzir potrebu da se stvara zakonski okvir koji će omogućiti i promovirati nove tehnologije, ali i paziti da se te tehnologije ne zloupotrijebe.