Da znanost i istraživanja mogu biti temelj za uspješan biznis dokazuje i primjer profesora s FER-a Igora S. Pandžića čija je poslovna priča počela prije 21 godinu kada je s kolegama Robertom Forchheimerom i Jörgenom Ahlbergom sa Sveučilišta u švedskom Linköpingu osnovao kompaniju Visage Technologies specijaliziranu za razvoj softvera za praćenje, analizu i prepoznavanje lica.

Pandžić je stoga i najbolja inspiracija timovima programa Nuqleus koji su na jučerašnjem Demo Dayu “pitchali” svoje ideje i proizvode ne bi li ušli u treću i posljednju fazu programa.

Poslovna priča Igora S. Pandžića bila je inspirativna svim polaznicima/J. GALOIĆ/PIXSELL

Upornost i sreća
“Počeci su bili mukotrpni”, ističe Pandžić navodeći da su uz rad u Visage Technologies radili i na Sveučilištu, a to je značilo raditi na razvoju, marketingu i prodaji što na trenutke može biti iscrpljujuće. No tim znastvenika vlasnika kompanije koja danas zapošljava nešto više od 160 ljudi (gotovo su svi u RH), nije odustajala.

Uz upornost, važna je bila i sreća koja je osvanula 2016. kad su počeli raditi za švedsku automobilsku kompaniju Autoliv. Od tada do danas, kompanija u koju je uloženo samo 5000 švedskih kruna, odnosno oko 500 eura, kontinuirano raste i po prihodima i po broju zaposlenih.

Rast je organski i očekuje se i u 2023., a svaka dva mjeseca zaposle tri nova radnika. Raditi na sveučilištu i paralelno razvijati privatni biznis ima prednosti, kaže Pandžić. Daje vremena za istraživački rad, ali i zaleđe i sigurnost. Također, ističe, organski rast je u njihovu slučaju bio vrlo koristan.

“Kada rastete organski, često nemate novca, a to vas tjera da grizete i budete fokusirani. A kada nemate novac, ne možete si priuštiti ni skupe pogreške”, ističe profesor čija se kompanija specijalizirala u automobilskoj i industriji ljepote, a ovogodišnjim timovima Nuqleusa (njih 9) poručuje da sreća i upornost idu ruku pod ruku.

Odluka o finalistima
Kombinaciju ova dva faktora imat će priliku, vjerojatno, iskusiti na vlastitoj koži uglavnom deep tech startupovi nastali u okviru programa Nuqleus. No, samo će tri u završnu fazu programa u kojoj će više od 40 mentora programa “nastaviti individualan rad na poslovnom razvoju u sljedećih šest mjeseci te na njihovoj spremnosti za tržište”, objasnio je Matija Srbić, direktor i voditelj venture buildera Nuqleusa.

Program, koji je nastao na ideji da je potrebno povećati komercijalizaciju rezultata znanstvenih istraživanja, postao je, kaže Srbić, platforma suradnje znanosti, startupova i industrije. A tko će od ideja u “finale”? Žiri odlučuje sljedeći tjedan. Prva tri predstavljena razvijaju visokotehnološke proizvode.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Primjerice, MAQ je razvio STEM IoT platformu za osvješćivanje i edukaciju o važnosti dobre kvalitete zraka u zatvorenim prostorima. Tim Calirad razvija alarmni sustav za gledatelje reli utrka koji se nalaze na opasnim pozicijama, dok je Thorondreone razvio inovativnu metodologiju koja ubrzava i pojednostavljuje projektiranje dronova fiksnih krila, odnosno omogućuje stvaranje bespilotnih letjelica prilagođenih jedinstvenim potrebama i ciljevima svakog pojedinog klijenta.

Tu su i tri startupa iz područja zdravstvene tehnologije koji razvijaju zanimljiva medicinska tehnološka rješenja. A upravo takva, deep tech rješenja, poručuje Jakob Gajšek, voditelj Ljubljanskog univerzitetnog inkubatora (LUI), imaju globalni potencijal, pa i Europa vidi da su joj prilika da izbori svoje mjesto u tehnološkoj revoluciji.

“Cilj je Europe razviti milijun talenata u ovom području, a za to je kroz EIC osigurala 10 milijardi eura te još 200 milijuna za deep tech zajednicu, odnosno programe i projekte kao što je Nuqleus”. A i Europa i naša regija imaju potencijala biti lideri u deep techu.