Mala sredstva i velike poslovne ambicije mnogih malih i srednje velikih hrvatskih tvrtki dovode nerijetko vlasnike u nezavidnu financijsku situaciju. Naime, moderno poslovanje zahtijeva niz prilično skupih tehničkih detalja, uključujući hardver i softver. Manjak novca prebija se nabavkom ilegalnog softvera, a hardver se nabavlja od tvrtki “iz garaže” s dvojbenim mogućnostima održavanja proizvoda koji prodaju. Zbog toga se umjesto uštede na koncu često završi u minusu, pa čak i pred sudom. Upravo zbog ilegalnog softvera softverski gigant Microsoft objavio je prekjučer kako pokreće 55 odvojenih tužbi protiv softverskih pirata u 11 različitih zemalja. Tužbe su dio nove Microsoftove akcije kojom želi iskorijeniti ilegalni softver uoči lansiranja novih inačica operativnog sustava Windows i programskog paketa Office, a zasigurno će dati u razmišljanje vlasnike ilegalnog softvera. Iako se Hrvatska ovaj put nije našla na listi, pitanje je kada će započeti masovnije kažnjavanje posjednika nelegalnog softvera. Naime, javna je tajna da oko polovice softvera na računalima u Hrvatskoj nema licencu. Tako je primjerice na temelju prijava Business Software Aliancea (BSA) Državni inspektorat je u rujnu ove godine proveo inspekciju u jednom trgovačkom društvu iz Krka. Tamo je provjereno 13 od 18 računala koja se koriste u poslovanju te je pronađeno 12 nelegalnih kopija računalnih programa čiji su proizvođači članovi BSA, ukupne vrijednosti od oko 39.700,00 kuna.

Odmah je pokrenut prekršajni postupak zbog povrede autorskog prava. Zakon predviđa kaznu do 50.000 kuna za pravnu osobu te do 10.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi što se udvostručuje ako je pomoću programa korišten za stjecanje dobiti. Prema ovogodišnjem istraživanju BSA, stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj 2005. godine iznosila je 57 posto. Zbog manjka novca najrealnije rješenje za tvrtke koje nemaju mnogo novca za kupnju i prilično skupo održavanje je uvođenje Open Source softvera u poslovanje poput operativnog sustava Linux koji je u Hrvatskoj sve rasprostranjeniji. Iako je od prije bio poznat kao pouzdan i kvalitetan operativni sustav, Linux je široku popularnost stekao krajem svibnja 2003. nakon što su gradske vlasti njemačkoga grada Münchena donijele odluku da zamijene 14.000 operativnih sustava Windows NT Linuxom. Naime, Microsoft je odlučio ukinuti servisnu podršku za taj operativni sustav i ponudio je münchenskim gradskim vlastima da kupe noviji Windows XP za oko 36,6 milijuna dolara. Suočeno s gubitkom tehničke potpore i praktički ucijenjeno gradsko je poglavarstvo odlučilo za više novca opremiti svoja računala SuSE Linuxom iako je Microsoft na kraju ponudio sniženje od čak 35 posto. Iako za poslovne korisnike Linux nije besplatan, kada ga jednom instalira i odabere tvrtku koja će ga održavati, korisnik ga može na svojem računalu držati u nedogled. S druge strane, Microsoft nakon određenog vremena jednostavno prestaje davati potporu za određene programe i tako prisili korisnika da kupi novu verziju svakih nekoliko godina. Hardver je također često problemnunala koja su primjerenija igranju igara nego elementarnim zadatcima za koje ih rabe njihovi radnici. Umjesto u “nabrijanu” konfiguraciju po najnižoj cijeni dugoročno se najčešće isplati kupiti brendirana računala kod velikih trgovaca. Oni često uz određenu nadoplatu osiguravaju produženi jamstveni rok i daju pouzdanu podršku u slučaju kvarova. Iako to izgleda efektnije, u najvećem broju slučajeva potpuno je nepotrebno kupovati prijenosno računalo. Često je dovoljno kupiti LCD monitor da se zadovolje estetski zahtjevi, a za prenosivost podataka efikasan je obični USB memorijski stick. Ključni problem nastaje u trenutku kada tvrtka iz malog pogona prerasta u kompaniju u kojoj je jednom čovjeku teško sve držati pod nadzorom. IT podrška za takvu tvrtku obično ne može počivati samo na osrednje plaćenom i jednako tako obučenom administratoru koji mora o svemu znati ponešto. Da ne zna onoliko koliko bi vlasnik to želio, često se otkrije kada u ključnom trenutku nestanu važni podatci, sruši se mreža ili se pokvari server. Stoga je važno na vrijeme angažirati vanjske suradnike koji će za razuman novac preuzeti odgovornost za održavanje i hitne popravke i tako spriječiti nastanak veće štete.

Ušteda open sourceom
Iako često nije dotjeran poput komercijalnih i skupih proizvoda, open source softver u praksi ne zaostaje u funkcionalnosti. Da nije riječ o nekakvim amaterski osmišljenim programima vidi se u tome što Linux, primjerice, često upotrebljavaju financijske i vojne institucije, pa čak i NASA.