Američki CDC upozorio je kako je činjenica da slučajevi proboja virusa i obolijevanje cijepljenih osoba mogu smanjiti povjerenje javnosti u cjepiva.

“Osobito je to moguće jer se udio proboja cjepiva ili neuspjeha cijepljenja povećava u ukupnom broju slučajeva istodobno s povećanjem broja cijepljenih. Stoga treba znati da će se slučajevi neuspjeha cijepljenja češće događati među populacijom imunološki ugroženih te starijih osoba te da je to važno otvoreno iznijeti javnosti.

jedno područje prednjači

U Hrvatskoj cijepljeno više od 50% odraslih, pogledajte stanje po županijama

novi podaci

Pfizer objavio prve rezultate testiranja treće doze cjepiva: “Rezultati su obećavajući”

Govoreći o cjepivu, često zaboravljamo činjenicu da nijedno ne štiti svakoga sto posto. Recimo, cjepiva protiv gripe djelotvorna su 50-ak posto. Osim toga, preboljenje bolesti i cijepljenje uvijek treba promatrati u funkciji vremena”, objašnjava virusni imunolog prof. Zlatko Trobonjača za Večernji list.

Točnije, koncentracija antitijela postupno se gubi. U prosjeku desetak mjeseci nakon preboljenja biva prepolovljena, a nakon cijepljenja također se postupno smanjuje, iako ne tako brzo.

“Kako postupno gubite antitijela, a izloženi ste većoj koncentraciji virusa, može se dogoditi da smanjena količina antitijela više nije dovoljna da spriječi infekciju i da se čovjek reinficira, ako je prebolio, ili inficira iako je cijepljen”, objašnjava prof. Trobonjača.

To upućuje na potrebu za trećom dozom cjepiva, posebno kod imunokompromitiranih osoba.

“Budući da razvijaju u prosjeku 40-ak posto slabiju imunost po cijepljenju, treća doza bi se trebala primijeniti kod ljudi na kemoterapiji ili onih koji su je nedavno prošli, koji su transplantirali organe i primaju imunosupresivnu terapiju, imaju autoimune bolesti ili kronične upalne bolesti koje zahtijevaju imunosupresivnu, imunomodelirajuću terapiju. Oni bi se trebali cijepiti treći put osam do 12 mjeseci nakon primljene druge doze”, veli Trobonjača.

“Što se tiče treće doze za zdravu populaciju, bilo bi najbolje pričekati da se razvije cjepivo baš za delta-soj,  a Pfizer ga razvija, i primijeniti ga pod uvjetom da se epidemija širi”, dodaje za Večernji list.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju