‘I Slovenci žele naš sustav za elektroničko glasovanje’

Autor: Bernard Ivezić , 11. studeni 2014. u 17:56
Nino Strmo, direktor i autor sustava E-Vote

Iz stranke Orah angažirali su nas zahvaljujući preporuci Hrvatskog telekoma, našeg poslovnog partnera.

Jedna politička stranka iz Slovenije i jedna velika hrvatska organizacija pregovaraju o kupnji prvog domaćeg sustava za elektroničko glasanje koje je testirano u Hrvatskoj.

Nino Strmo, direktor i autor sustava E-Vote, koji je razvila zagrebačka tvrtka Mobility Informacijske tehnologije, a na kojem je politička stranka Orah provela svoje unutarstranačke izbore,, kaže da je jako zadovoljan inicijalnim reakcijama tržišta."Zasad ne mogu reći više od toga da će prvi potencijalni kupci ovog sustava biti jedna politička stranka iz Slovenije i jedna velika hrvatska organizacija, ali sam vrlo zadovoljan interesom", kaže Strmo.Pojašnjava da je tvrtku Mobility osnovao upravo kako bi promovirao novo rješenje koje dostupno za sve mobilne platforme s obzirom da je riječ o web aplikaciji. Strmo naglašava da nije član Oraha, kao ni nitko od njegovih radnika.

 

40mil.

kuna prosječna je cijena provedbe referenduma s 'klasičnim' glasovanjem

"Posao smo dobili zahvaljujući preporuci Hrvatskog telekoma, našeg poslovnog partnera, a koji Orahu isporučuje telefonske usluge i koji nas je njima preporučio moju tvrtku Sternum IT kao isporučitelja takvog rješenja", pojašnjava.Sternum IT, dodaje, već je dugo na tržištu i ima nekoliko kapitalnih softverskih proizvoda. Jedan je 360feedback koji se prodaje putem tvrtke Gentis i koji za razvoj menadžera koriste brojne hrvatske tvrtke. Drugi je, pak, softver za upravljanje tvornicama automobilskih akumulatora za koji Strmo kaže da je najbolji u tom segmentu na svijetu.Strmo pojašnjava da je aplikacija E-Vote napravljena tako da može poslužiti kao alternativa glasanju papirnatim lističima.

"Može se koristiti za glasanje u unutarstranačkim izborima, kao što je to koristio Orah, ali isto tako i za potrebe brže i jeftinije provedbe referenduma, koji nas stoje po 40 do 50 milijuna kuna, kao i potencijalno za parlamentarne izbore uz, dakako, pojačavanje hardvera za takve potrebe", kaže Strmo.Navodi da je sustav rješen tako da popis birača prvo anonimizira kako se ne bi znalo tko je kako glasao i tada slaže bazu koja ide na internet i šalje pozive na glasanje. Dodaje da se dodatno redosljed primljenih glasova miješa kako se ne bi znalo ni po redosljedu tko je kako glasovao. "Sve je napravljeno da se ne zna kako je tko glasao i da bude sigurno", zaključuje Strmo.

Komentirajte prvi

New Report

Close