Ne samo da je jedno od najvećih postignuća suvremene genetike ostvario hrvatski znanstvenik, već je to postigao koristeći domaću tehnologiju. Mladi genetičar i bioinformatičar Tomislav Domazet Lošo ovih je dana objavio da je otkrio postupak kojim se iz gena može rekonstruirati cjelovit evolucijski razvoj vrste kojoj taj gen pripada. Pri tome je koristio računalne resurse koje su zajedničkim snagama razvili Sveučilišni računalni centar (SRCE), institut Ruđer Bošković, nekoliko fakulteta diljem zemlje, te Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet), a koje je u okviru projekta eZnanost poduprla vlada kao jedan od strateških ciljeva razvoja naše zemlje. Naime, Domazet Lošo je na nekoliko najbržih hrvatskih računala testirao svoju teoriju i proveo složene analize. Riječ je o superračunalima Isabella, CRO-GRID i specijalnom četverojezgrenom poslužitelju tvrtke Končar-INEM. Kako pojašnjavaju u institutu Ruđer Bošković suvremeni istraživački rad u biologiji, farmaciji i genetici danas se umnogome temelji na proučavanju složenih računalnih modela, među inima molekula i genetskih sekvenca. U takvim istraživanjima znanstvenici analiziraju gigantske računalne baze podataka o genomima životinjskih i drugih vrsta. Za to im je potrebna golema računalna snaga i vrlo razvijena informatička infrastruktura.Kako pojašnjavaju Zoran Bekić, ravnatelj SRCA i Dobriša Dobrenić, predstojnik Sektora za računalne sustave u toj instituciji Hrvatska dosta ulaže u razvoj napredne ICT istraživačke infrastrukture. U SRCU se tako nalaze uvjetno rečeno superračunala Isabella, okosnica CRO-GRID-a, te dodatni računalni resursi spojeni na paneuropsko superračunalo koje u okviru projekta EGEE II podupire Europska unija.

Superračunalo Isabella najveći je tzv. produkcijski klaster za potrebe znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj. Sastoji se od 100 međusobno povezanih računala s više od 250 procesorskih jezgri. Zasad nije povezan u CRO-GRID, ali u SRCU navode da će to u dogledno vrijeme svakako učiniti. No, iako nije povezana u CRO-GRID, Isabella je dostupna svim znanstvenicima u Hrvatskoj pa ju je tako u svom radu koristio i mladi hrvatski genij Domazet Lošo. CRO-GRID pak sastoji se od pet manjih superračunala povezanih putem optičke infrastrukture u jedno iznimno jako superračunalo. Tih pet podračunala, koja trenutno čine CRO-GRID smještena su na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku, Građevinskom fakultetu u Rijeci, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, institutu Ruđer Bošković i SRCU u Zagrebu. Kako doznaje Poslovni dnevnik, do kraja godine CRO-GRID će se dodatno osnažiti pojačavanjem računalne snage superračunala na institutu Ruđer Bošković i Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, te proširenjem podatkovnog spremišta u SRCU. No, najveće proširenje CRO-GRID-a očekuje se iduće godine. Iako je riječ o proširenju i nastavku postojećeg projekta u SRCU su zbog potencijala koji će time dobiti hrvatska istraživačka zajednica cijeli projekt već nazvali CRO-GRID 2.

Formula za nova i jeftinija superračunala

Tehnologija nazvana grid omogućuje da se brzo i povoljno izgrade vrlo moćna računala koja su po snazi usporediva sa superračunalima. Grid superračunala najčešće nastaju spajanjem niza slabijih računala u jednu cjelinu, a zbog načina na koji su ta računala povezana njihova se zajednička snaga multiplicira. U SRCU nisu skloni grid računalne sustave nazivati superračunalima, ali kažu da je grid široki svjetski pokret i nova paradigma koji upravo izlazi iz istraživačke faze i polako ulazi u fazu komercijalizacije. Zato za grid tehnologiju sve veći interes iskazuju velike kompanije. U Hrvatskoj je, kako tvrde u SRCU, takvo zanimanje za rad na CRO-GRID-u već iskazala tvrtka Ericsson Nikola Tesla.