Tri tehnološka tigra u srednjoj i istočnoj Europi za istraživanja i razvoj izdvajaju jednak ili čak manji postotak BDP-a nego Hrvatska. No, Estonija, Slovenija i Češka bilježe veći broj inovacija na milijun stanovnika od naše zemlje, te su kvalitetnije i sustavnije provele reforme. Kao posljedicu toga privukle su značajna ulaganja u svoj ICT sektor što im je dodatno povećalo standard i utjecalo na rast BDP-a. Rezultat je to studije konzultantske tvrtke Roland Berger o utjecaju ICT-a na makroekonomski razvoj država u regiji napravljene u prvom kvartalu 2007. godine. “Postoji snažna korelacija između toga koliko su države tehnološki razvijene, znači njihovih rezultata u području istraživanja i razvoja, i njihovog stupnja društvenog razvoja. Što više države ulažu u ICT, to više razvijaju svoje društvene i socijalne standarde potičući na taj način vlastiti ekonomski razvoj. To se odražava na opću razinu obrazovanja, postotak nezaposlenosti, te potrošnju na istraživanja i razvoj”, kaže Julian Potzl, jedan od autora ove studije iz Roland Bergera. Konzultantska kuća ta je saznanja u suradnji s tvrtkom Piepenbrock & Schuster pretočila u CEETI, tehnološki indeks za srednju i istočnu Europu koji na skali od 1 do 6 pokazuje stupanj tehnološkog napretka pojedine države. Hrvatska (2,97) je po tom indeksu na sedmom mjestu, odnosno zajedno s Bugarskom (3,07) u zlatnoj sredini.

Na čelu ovog popisa sastavljenog od 13 zemalja iz regije nalaze se Estonija (4,94), Slovenija(4,49) i Češka (4,19). Te su tri zemlje po svojoj tehnološkoj razvijenosti već sustigle svoje kolege iz zapadne Europe. Primjerice, nalaze se iza Austrije (5,12), ali ispred Njemačke (4,71). Na začelju su pak Srbija (2,48), Ukrajina (2,25), Makedonija (2,19) i BiH (1,62). Države su to koje u istraživanje i razvoj ulažu daleko manji postotak BDP-a nego Hrvatska, a imaju i viši stupanj političke nestabilnosti u odnosu na tehnološki najrazvijenije zemlje u regiji.“Slovenija koje je među najrazvijenijima po CEETI indeksu troši do 1,6 posto BDP-a na istraživanje i razvoj, te postiže 15 postotnih poena bolji rezultat u nivou obrazovanja svojih građana od ostatka regije. Takav rast društvenih standarda ima za posljedicu rast kvalitete potražnje što potiče razvoj ICT-a. No, postoji prostor u kojem i vlade drugih zemalja mogu aktivno utjecati na to kako raste njihovo gospodarstvo. Primjerice, ako planski ulažu u ICT i širokopojasni internet”, napominje Potzl. Upravo se to može primijetiti u Hrvatskoj, gdje je vlada preko Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku planski potaknula informatizaciju cijele državne uprave. Taj projekt značajno je utjecao na rast hrvatskog ICT tržišta u 2006. godini. No, projekt e-Hrvatska samo je jedan od primjera reformi koje je vlada započela u procesu pristupanja EU. Roland Berger dodaje da je upravo taj proces ključan pokretač razvoja za sve države u regiji. “Glavni pokretač gospodarskog razvoja u zemljama srednje i istočne Europe je proces pridruživanja EU. To se odražava kroz brži i jednostavniji pristup tehnologiji, kroz širi raspon proizvoda i usluga, te ulazak novih tržišnih igrača”, zaključio je Potzl.

Regulacija nije dovoljna

Za razliku od informatičkog sektora gdje država svojom potražnjom jača cijelo tržište, u telekomunikacijskom sektoru na to najviše utječe kvaliteta i izraženost potražnje koju stvaraju građani. Roland Bergerova studija pokazuje da se u mobilnim telekomunikacijama počinje osjetiti slaba korelacija između stupnja deregulacije TK tržišta i tehnološkog napretka zemlje, dok na fiksnom TK tržištu te korelacije još nema. Stoga autori ove studije preporučuju vladama u regiji da potiču potražnju za širokopojasnim uslugama obrazovanjem, povoljnom poreznom politikom i razvojem e-Goverment usluga, a ne presnažnom regulacijom TK tržišta.