InfoDom, jedna od vodećih hrvatskih na području poslovnog upravljanja konzalting usluga, reinženjering poslovnih procesa i upravljanja projektima te u području dizajna, razvoja i primjene informacijskih sustava, organizirala je lani 25. veljače, točno prije godinu dana, brainstorming na temu Smart Industry kao nove paradigme za razvoj hrvatskog gospodarstva, na kojem se okupilo 30-ak predstavnika ministarstava, gospodarstvenika i članova akademske zajednice, koji su raspravljali o načinima kako potaknuti ubrzanu digitalnu transformaciju poduzeća te tako, kroz model pametnih industrija, povećati konkurentnost strateških gospodarskih grana.

Smart Industry Brainstorm će se u organizaciji InfoDoma održati i ove godine, 25. ožujka, u suradnji s fakultetima uključenima u Digital Transformation Conference (DTC: Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Ekonomski fakultet Zagreb, Fakultet elektrotehnike i računarstva – ICENT).

Fokusirat će se na šest tema, između ostalog na načine doprinosa pametnih industrija za olakšanu i ubrzanu transformaciju poduzeća, razvoj svjesnosti i spremnosti uz pomoć modela procjene zrelosti poduzeća, dok preostale četiri teme ovise o učinkovitoj suradnji između Vlade, gospodarskih asocijacija i akademske zajednice čije sudionike očekuju na događanju, kako kaže osnivač InfoDoma, prof. dr. sc. Slavko Vidović s kojim smo razgovarali uoči važnog događanja.

Koje su ključne teme ovogodišnjeg brainstorminga za pametne industrije?

Ključne teme ovogodišnjeg brainstorminga usmjerene su na sljedeća pitanja: Pametne industrije i rast BDP u kontekstu strategije pametne specijalizacije 2021. – 2027., Pametne industrije u nacionalnim planovima (nakon NRS 2030.), primjena pametne industrije za olakšavanje i ubrzavanje digitalne transformacije poduzeća, kontekst pandemija: pametne industrije i samodostatnost država i gospodarstava, te razvoj ekosustava pametnih industrija (gospodarstva, sveučilišta i vlada) kao i razvoj svjesnosti i spremnosti uz pomoć modela procjene zrelosti poduzeća.

Prošla je godina uslijed pandemije bila posebno značajna za digitalnu transformaciju o kojoj je sve više tvrtki iz različitih industrija sve više razgovaralo, a što je pojačao i uspjeh hrvatske IT zajednice. Koje pozitivne promjene Vi vidite danas, nakon 2020. godine, u Smart industry? Kakve su Vaše procjene za dalje u Hrvatskoj?

Pandemija Covida 19 je pored svojih negativnih utjecaja imala i vrlo pozitivan utjecaj na svjesnost i spremnost za opću digitalizaciju gospodarstva, javne uprave i društva.

Pred nama je 2021. godina u kojoj bismo trebali konkretnim primjrima poentirati iz tih novih digitalnih kultura i u području gospodarstva i u području javne uprave.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kakva je suradnja po tom pitanju s gradskim upravama, državom, ali i nacionalnim planom.Što bi taj plan trebao obuhvaćati? U nekoliko ste navrata to na lanjskom brainstormingu spomenuli.

U Vašem pitanju ste na prvo mjesto stavili gradske uprave, a to je ujedno i jedna od preporuka EK da se razviju kapaciteti u gradovima za primjenu 4IR i za digitalnu transformaciju. Naše su preporuke da gradovi uspostave ‘Smart LAB-ove’ i ‘Digital HUB-ove’ da bi se privlačilo mlade talente i dala pomoć startup tvrtkama.

Uloga države je pravovremeno uskladiti regulatorne okvire da ne budu prepreka za primjenu inovacija i novih tehnologija te za pripremu strategije pametne specijalizacije i pripadnih IRI poziva za poticajna sredstva. Vjerujemo da će u nacionalnim planovima, nakon donošenja NRS 2030., na više mjesta biti razrađena pitanja pametnih industrija.

Kako biste ocijenili pritom sinergiju i suradnju akademske i znanstvene zajednice?

Sinergija i učinkovita suradnja akademske zajednice i gospodarstva fokus je IRI projekata i svi subjekti, prirodno i država, trebaju njegovati tu nacionalnu polugu razvoja gospodarstva temeljenog na inovacijskim faktorima. IRI projekti nisu uspjeh privatnih firmi koje nose te projekte nego je to zajednički uspjeh Vlade, akademske zajednice i gospodarskih subjekata.

Fokus takve suradnje treba biti razvoj svjesnosti i razvoj spremnosti da naše gospodarstvo i javna uprava iskoriste ogromnu moć koju donosi digitalno doba. U razvoju spremnosti jako važna je dimenzija osposobljavanja u razvoju digitalnih platformi (u kojima su ključna pitanja tehnologija Cloud, Mobile, Social, Big Data, IoT i Cyber Security).

Za razvoj pametnih industrija ključno je razviti sposobnosti i spremnost za eksperimentiranje u sljedećim tehnologijama: roboti, dronovi, umjetna inteligencija, 3D printing, Energy Storage i DLT/Blockchain.

Kakvi su rezultati po pitanju privlačenja i zadržavanja mladih talenata?

‘Rat za talente’ je s ‘ratom za podatke’ i ‘kibernetičkim ratovima’ jedno od ključnih pitanja daljnjeg nacionalnog razvoja, ne samo gospodarskog razvoja. Stoga vjerujemo i podcrtavamo da je jako važna uloga gradova koji su u direktnom kontaktu s mladima. Jako važan je princip „osigurati jednaku priliku za sve“, tako da mladi imaju pristup istraživačko-inovacijskoj infrastrukturi neovisno o socijalnom statusu ili o lokaciji stanovanja, a zahvaljujući digitalnom pristupu.

Jedna je od značajnijih vijesti, koje bismo se rado dotaknuli, bila je da s partnerima razvijate centar kompetencija za osnaživanje ruralnih područja, čime ćete osigurati u sljedećoj fazi projekta besplatne licence OPG-ovima za razvoj digitalnog ekosustava. Što Vas je potaknulo na razvoj ovakvog centra i kakve benefite on donosi industriji 4.0 i digitalnoj transformaciji? Što konkretno donosi ta sljedeća faza, ima li već prijavljenih i zainteresiranih OPG-ova?

Naš centar kompetencija (CEKOM) je kreiran po modelu 1B a to znači da će razvijena znanja i istraživački rezultati biti javno objavljeni kao javno dobro i javno znanje (a ne kao sredstvo monopola).

Zajedno s našim partnerima i fakultetima mi vjerujemo da je to jedini način da takva znanja slobodno dođu do bilo kojeg OPG-a ili poduzeća koje se bave poljoprivredno-prehrambenim djelatnostima.

Nama su poseban motiv bila dva nacionalna problema: potpomoći razvoju OPG kao jednog od najslabijih gospodarskih subjekata u zemlji te fokusirajući se na ruralna područja potpomoći nacionalni cilj „zadržavanje naseljenosti ruralnih područja“.

Besplatne licence dajemo, za izabrane OPG-ove, kroz otvoreni javni poziv da bi oni mogli utjecati na zahtjeve za funkcije digitalnih platformi, sudjelovati u testiranjima te dati povratne informacije o praktičnom korištenju.

Na taj način oni radno sudjeluju u CEKOM-u i njima onda pripada i nagrada da dobiju besplatni softver.

Ključne platforme su iz danas uobičajenih područja: Smart Agry, Smart Farm, Smart Food, Food Safety, Smart Health Tourism.