Ne postoji općeprihvaćena definicija 'pametnog grada'. "Svi gradovi imaju mogućnost biti pametni. Pametni grad ne znači izgradnja potpuno nove infrastrukture, već postojeći grad napraviti pametnijim", izjavio je Shreya Gadepalli, indijski regionalni direktor Instituta za transport i razvoj politike.

Pametni gradovi imaju veliki potencijal i mogu donijeti ogromne prednosti kako za građane, tako i za lokalno poslovanje. MasterCardovo online istraživanje u Brazilu, Kini, Singapuru i Indiji istražilo je s kojim se sve teškoćama susreću obični građani i kako poboljšati život u gradovima te što svjetski čelnici misle o budućim trendovima u ovoj urbanoj mobilnosti. Globalizacija je zapravo sila koja je prije svega komercijalna, a koja je najviše utjecala na korporacije i građane. Razvoj tehnologije olakšao je i poboljšao kvalitetu življenja te osvijestio brigu za okoliš. Teslin automobil na struju, Nextbike, pametna klupica, sve su to inovacije koje unapređuju i poboljšavaju kvalitetu življenja u gradovima.

Globalizacija i konkurentnost koja dolazi s njom, oblikovala je gradove kako komercijalno, politički, društveno tako i u pogledu njihovog dizajna i rasta. Kao što se korporacije natječu na svjetskoj razini, tako se danas natječu gradovi, koji je napredniji tj. 'pametniji'. Budući da se potencijal građana može osigurati samo ako grad dobro funkcionira, a to znači da oni mogu doći od jednog odredišta do drugog, ključ svega je zapravo pojednostaviti mobilnost. Pametni gradovi osiguravaju svojim građanima veću lakoću kretanja, inovacije u plaćanjima, a mobilni internet olakšava građanima korištenje javnog privoza. To je vrlo bitno jer je prometno zagušenje jedan od najvećih problema današnjih gradova.

Kao jedan od glavnih uzroka zagušenja, odnosno velikog broja automobila na cesti, spominje se činjenica da se automobilom najčešće koristi samo jedna osoba. Najnovija istraživanja su pokazala da raste broj ljudi koji bi rado podijelili automobil sa svojim susjednom ili kolegom, čime bi se smanjila gužva na cestama, a i troškovi prijevoza. Zbog toga se na mnogim tržištima radi na tome da se automobili oporezuju s obzirom na njihovo korištenje i razinu štetnih plinova koje ispuštaju. Još jedno isplativo rješenje za mnoge gradove je Autobusna podzemna željeznica (Bus Rapid Transit-BRT), koja može raditi samo ako su svi aspekti putovanja brzi, što znači da mora postojati plaćanje unaprijed ili online plaćanje koje bi putnicima autobusa ubrzalo ukrcavanje. BRT sustav specijaliziranog je dizajna, usluge i infrastrukture koja služi za poboljšanje kvalitete sustava i uklanja tipične uzroke kašnjenja.

Opisuje se kao 'površinska podzemna željeznica', koja ima za cilj kombinirati sposobnost i brzinu i niže cijene te jednostavnost autobusnog sustava. Da bi bili BRT, autobusi bi trebali značajan dio svog putovanja u potpunosti posvetiti pronalasku najboljeg puta čime bi se izbjeglo zagušenje prometa. Procjenjuje se da oko 31,7 milijuna putnika svakodnevno koristi BRT u svijetu, od kojih je 19,7 milijuna putnika u Latinskoj Americi, koja ima najviše gradova s tim sustavom. Pružanje informacija oko stvarnog vremena putovanja ključno je kako bi se potaknuli građani da počnu više koristiti javni prijevoz, naspram privatnog. Prema MasterCardovom istraživanju, većina ljudi u Brazilu, Indiji i Kini više podržavaju fleksibilnije cijena putovanja, nego fiksne. One bi omogućile putnicima da više putuju javnim prijevozom jer više ne bi preplaćivati putovanja, što znači da ako se voze samo dvije stanice busom, neće platiti cijenu karte kao da se voze dvadeset stanica.

Servis koji prati vaše kretanje i putovanje i koji vam predlaže razne alternative, ukoliko dođe do izvanredne situacije, dobrodošao je među ispitanicima. Između 70 i 90 posto urbanog stanovništva u Brazilu, Indiji, Kini, Singapuru i Hong Kongu odgovorilo je pozitivno na takvu vrstu usluge. No, neki građani ne žele podijeliti svoje podatke s lokalnom vlasti koji bi im omogućili bolju uslugu prijevoza. Moderni sustavi plaćanja poboljšat će poslovnu učinkovitost i pravednost javnog prijevoza pružanjem potpore za siromašnije radnike koji se oslanjaju na javni prijevoz jer više neće biti fiksnih cijena koje su bile jednake za sve. Pametno plaćanje također će oblikovati budućnost gradova. Dizajn novih gradova izgrađen je oko onog najvažnijeg, a to je potreba prijevoza, što će vjerojatno dovesti do intenzivnog razvoja uz prometne koridore.

Prema navedenom istraživanju, većina ljudi (više od 70 posto) zainteresirani su za mobilne aplikacije koje će im pružiti informacije o restoranima i mjestima koje mogu posjetiti u slobodno vrijeme, kao i funkcionalne usluge koje će im predložiti alternativne puteve u svakoj situaciji. Budući da će održavanje vlastitih automobila postati skuplje i regulirano, ne treba čuditi ako automobil neće imati budućnost u pametnim gradovima. Podaci pokazuju da bi mnogi ljudi radije odabrali alternativna sredstava putovanja, kao što su hodanje ili bicikliranje, nego koristili automobil. "Mislim da automobili moraju postati štedljiviji. Uzmite radije car2go ili Zipcar, oni pružaju automobilske usluge za pojedince. Jedan automobil često može zamijeniti pet ili više automobila, koji bi inače bili parkirani negdje u centru grada i koji bi zagađivali grad. Mi vidimo desetke, stotine, gradova koji koriste isti softver kao Zipcar ili car2go." izjavio je Michael Replogle direktor Instituta za transport i razvojnu politiku.

Zipcar pruža rezervaciju svojim članovima, naplatu po satu ili danu, a car2go ekološki je prihvatljiv jer ide na električni pogon. Zahvaljujući električnom motoru može voziti gotovo bešumno te s nultom emisijom. Ova posebna vozila ne emitiraju štetne plinove poput CO2, ugljičnog monoksida, čađe, čestica ili drugih zagađivača. Budući da automobil ide na električni pogon, tako su tihi i mali da nećete imati problema ni u pronalaženju parkirnog mjesta s njima. "Mislim da je jedna od stvari koja se stvarno dogodila u 2014. godini bila to da je puno političara i gradskih čelnika probudilo svijest o činjenici da pametni gradovi nisu samo o načinu života, ni samo o zdravlju, a ni samo o praktičnosti. Ovdje je riječ o konkurentnosti i ako mislite da je 21. stoljeće obilježilo digitalno gospodarstvo, znajte da pametne gradove nije samo lijepo za imati, već su oni prijeko potrebni. Ne možemo biti globalno konkurentni bez stvarno jakog temelja u komunikaciji, čiste, pouzdane energije i nekih od drugih ključnih komponenti pametnog grada", kaže Jesse Berst, predsjednik vijeća Pametnih gradova.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Suvremeni gradovi predstavljaju ogledalo razvoja naše civilizacije koji poput magneta privlače najkvalitetnije ljudske, tehnološke, organizacijske i prirodne resurse. Pametni gradovi trebaju se razvijati prema integriranim odnosno cjelovitim gradovima, u kojima će se svijest o povezanosti i međusobnoj uvjetovanosti primijeniti u svim područjima čovjekova života i njegova odnosa s prirodom koja ga okružuje. Taj koncept pametnog grada, koji se odnosi na vezivanje infrastrukture i efikasnog rasporeda resursa kao zajedničkog rješenja građanima i poslovnoj zajednici, već postoji u razvijenim zemljama, a Hrvatska je na dobrom putu da postane zemlja 'pametnih gradova'.