S Mirjanom Čagalj, potpredsjednicom Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze, razgovarali smo o važnosti industrije pametnih gradova, prilikama koje se u tom segmentu otvaraju domaćim tvrtkama i gradovima te novoj pametnoj usluzi Digitalna komora.

Pametni gradovi nova su industrija 21. stoljeća. Procjenjuje se da će do 2040. u pametne gradove biti investirano 40 milijardi dolara te da će tržište pametnih usluga do 2020. vrijediti 1500 milijardi dolara. Koliko su hrvatske tvrtke spremne 'zajahati na tom valu'? 
Premda IT industrija u Hrvatskoj djelatnost koja se zadnjih nekoliko godina intenzivno razvija i ostvaruje odlične rezultate, investiranje u pametne gradove još nije u potpunosti zaživjelo, no to će postati neminovnost. Četrdeset milijardi dolara planiranih ulaganja nešto je što će poduzetnici prepoznati kao svoju šansu. Vjerujemo da su naše IT tvrtke itekako sposobne zauzeti svoj dio na ovom rastućem tržištu. Imamo veliki broj mladih obrazovanih ljudi koji rade u ovoj djelatnosti koji su postigli iznimne rezultate i dokazali svoj potencijal i u zemlji i u inozemstvu. Tržište IT usluga gotovo da ne poznaje granice, našim IT tvrtkama otvaraju se velike mogućnosti kako na domaćem tržištu tako u Europi i šire. Industrija pametnih gradova postupno će se intenzivirati i potaknuti poduzetništvo kada se u proces aktivno uključe sve lokalne samouprave. Kad lokalne zajednice, u suradnji s gospodarstvenicima budu investirale i uložile više napora u razvoj novih tehnologija, moći će se približiti ciljevima održivosti i učinkovitosti koje građani od njih očekuju.

Kako Hrvatska gospodarska komora može pomoći u tome? Potpredsjednica ste HGK za graditeljstvo, promet i veze, tri sektora u kojima je snažna primjena pametnih rješenja.
Primjena pametnih rješenja na području graditeljstva najbolje se očituje kroz naše pomaganje dionicima u poticanju primjene pravilnog urbanog planiranja. Nadalje, našim iskustvom i stručnosti, pomažemo komunalnim poduzećima da se uspješno nose s izazovima današnjeg upravljanja poslovanjem. Na području prometa i veza, naša podrška leži u realizaciji pametnog javnog gradskog prijevoza, pametnog parkinga i pametne rasvjete, što u konačnici donosi poboljšanje kontrole i nadzora prometa, olakšano parkiranje te smanjenje potrošnje različitih izvora energije, kao i poboljšanje kvalitete zraka. Ovo posljednje naslanja se na zahtjeve održivosti i visoke razine brige o okolišu tzv. Smart Environment. U Europskoj Uniji postoje inventivna rješenja i platforme koja, kroz pripremnu dokumentaciju, možemo implementirati u svoje strateške dokumente, a potom i financirati putem fondova EU. Europa je već davno prepoznala važnost gradova kao glavnih izvora europske gospodarske aktivnosti i inovacija. U realizaciji projekata na tržištu pametnih usluga HGK računa na domaće tvrtke, domaću pamet i europski novac.

Smatrate li da se naši gradovi trude dovoljno da budu pametni? Može li industrija pametnih gradova biti zamašnjak rasta u Hrvatskoj, koliki se tu krije potencijal?
U Hrvatskoj je oko 40 gradova uvelo neka od pametnih rješenja kojima su informacije i servisi građanima dostupni putem novih tehnologija i mobilnih aplikacija. U značajnom dijelu radi se poboljšanju kvalitete gradske mobilnosti aplikacijama za plaćanje parkiranja, plaćanje prijevoza, naručivanje prijevoza, traženje slobodnog parkirnog mjesta. Postignut je i značajan napredak u uvođenju pametnih rješenja u sustavima javne uprave, uštede energije i dr. Međutim, postaje veliki prostor za daljnji napredak. Hrvatska još uvijek zaostaje u odnosu na urbana područja EU. Visoka kvaliteta zdravstvenih i javnih usluga ('Smart Health & Living'), razvoj temeljen na održivosti i visokoj razini brige o okolišu ('Smart Environment') te kvalitetno upravljanje javnim prostorom ('Smart Urban Space') za Hrvatsku su tek sljedeći korak. Krajnji cilj je povezivanje svih tehnologija, u svrhu ostvarivanja ugodnijeg života građana, kao i kvalitetnog i sigurnog upravljanja gradskim sredinama. Industrija pametnih gradova svakako može biti veliki zamašnjak rasta u Hrvatskoj, jer je očito da se radi o velikom potencijalu. Na tom putu, Komora si je postavila zadatak pomoći članicama da iskoriste svoje komparativne prednosti i postanu znatno konkurentnije na tom tržištu nego do sada.

Iako u pravilu u pametnu infrastrukturu najviše ulažu 'bogati' gradovi, postoje i primjeri gdje su oni s manjim proračunima uložili puno zahvaljujući uspješnom povlačenju novca iz EU fondova. Da li su EU sredstva od strane gradova, ali i poduzetnika, dovoljno iskorištenja i koji je razlog tomu?
U boljoj su poziciji svakako one gradske sredine (prednjače Zagreb, Rijeka, Split i drugi veći gradovi) koje mogu izdvojiti više financijskih sredstava, a time i implementirati moderna 'pametna' rješenja. No, to ne mora biti, niti je uvijek pravilo. Lokalnim zajednicama pružaju se velike mogućnosti za korištenje sredstava iz EU fondova. Postoje primjeri gdje su oni s manjim proračunima uložili sredstva i realizirali uspješne projekte kako bi unaprijedili život svoje zajednice, zahvaljujući uspješnom povlačenju novca iz EU fondova. No, nažalost, nisu sve mogućnosti iskorištene. Čini se da najveći problem predstavlja nedostatak stručnih kadrova na lokalnoj razini koji bi mogli pripremiti kvalitetne projekte za prijavu na EU fondove. Isto tako, za neka rješenja nisu potrebna velika financijska sredstva. Primjer su digitalne platforme koje pružaju pristup podacima koji se mogu koristiti za stvaranje usluga i inicijativa koje zadovoljavaju potrebe građana, a unutar kojih poduzeća i poduzetnici mogu pronaći inspiraciju, a često i bazu informacija korisnu za nove poslove, što je i razlog zašto je Komora pokrenula projekt pod nazivom Digitalna komora čime je omogućila kvalitetniju komunikaciju prema svojim članicama i omogućila velikom broju članica korištenje podataka prikupljenih putem digitalne infrastrukture.

Kako je ta HGK-ova pametna usluga zaživjela među poduzetnicima i koje benefite očekujete od nje?
Velik interes gospodarstvenika koji su pokazali za Digitalnu komoru od samo početka ne iznenađuje nas. Gospodarstvenici su željni reformi, naročito kada se radi o pojednostavljenju procedura i uklanjanja administrativnih barijera. Ne žele više gubiti vrijeme na šalterima, žele doći do informacija u svakom trenutku, iz svoga ureda i u svega par klikova, a upravo je to cilj Digitalne komore. A naš cilj su zadovoljni korisnici, koji dobivaju sve bitne informacije za unapređivanje poslovanja kao što su makroekonomski pokazatelji na razini Hrvatske i pojedinih županija, zasebni pokazatelji za realne stope rasta i inflacije, broj aktivnih poslovnih subjekata, broj zaposlenih, bruto inozemni dug i drugo.