Na konferenciji Digitalna poslovna Hrvatska u Bjelovaru druga panel diskusija održana je na temu poreza i IT sektora.

U javnu raspravu o prijedlozima o poreznoj reformi je već četvrtu godinu zaredom uključen AmCham, čija je izvršna direktorica Andrea Doko Jelušić istaknula da porezna politika nije jedino na čemu treba raditi, no da istovremeno oblikuje troškove i uvjete svake kompanije, pa tako i IT kompanije.  "Konkurentnost se bazira na inovacijama i ljudima koji su mobilni, velika je potražnja za stručnjacima koji idu za boljim uvjetima. Još smo 2015. radili preporuke o pozicioniranju IT-ja kao strateške industrije u Hrvatskoj i  proučavali situaciju u drugim zemljama.

Najpoznatiji primjer je Rumunjska koja ima 0% poreza na dohodak u softverskoj industriji, kao i Ukrajina s 5%. Čak i u područjima koja se ne odnose na IT zemlje se bore za konkurentnost. Skuplje ulagačke destinacije poput Češke ili Slovačke imaju najveću poreznu stopu od 25%, a mi 36%. Kod nas su porezne reforme išle u tri smjera, a to su povećanje neoporezivog dohotka što bi omogućilo veće prihode, te smanjenje stope 24% na 12 radi veće konkurentnosti, no pritom smo najmanje konkurentni u segmentu tzv. visokih plaća", upozorava Doko Jelušić. 

Nešto se pomaklo, ali…
Priznaje da se nešto pomaklo, npr. fleksibilno radno vrijeme i topli obroci u IT industriji, no još nedostaje fokusa. "Drugi trče brže od nas. Snižavali smo porezne stope, ali to je radila i Rumunjska, i to ne samo u IT-ju. Porezni sustav treba biti što transparentniji. Smatramo da je bolje porezno rasterećenje, a ne selektivno rješavanje izazova", istaknula je Doko Jelušić i dodala da postoje odlični primjeri poput Bjelovara, veliki broj e-recepata i fiskalizacija, a država se, kazala je, priprema i za plaćanje e-pristojbi koje će zamijeniti biljeg.

No, u Hrvatskoj privatni sektor u procesima digitalne transformacije zaostaje za javnim sektorom, upozorava. Doko Jelušić rekla je da odnos SAD-a i Hrvatske obuhvaća dva bilateralna pitanja – vizni režim i dvostruko oporezivanje. "Problem je sve aktualniji, što nije loše jer to znači da hrvatske tvrtke pristupaju sve češće američkom tržištu i konkurentne su. Većina američkih tvrtki ovdje djeluje preko europskih centrala koje imaju ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dok se male i srednje tvrtke kod nas suočavaju s opterećenjima", napominje Andrea Doko Jelušić.

Tvrtka Axess Cro s radom je u Bjelovaru počela lani i broji 13 zaposlenika, a predstavnik tvrtke, softver developer Danijel Baruškin, istaknuo je da država treba napraviti strategiju jer je IT područje važno, kao i visokotehnološka zanimanja na koja se treba fokusirati kroz benefite za ljude nakon fakulteta.  Tako bismo ih, kaže, privukli i zadržali, a njihov bi rad bio cijenjen i plaćen kao i u uređenijim državama. 

Kako kompenzirati razliku
Prokomentirao je i smanjenje poreza na mlade, navodeći da IT sektor ima visokoobrazovani kadar koji počinje raditi s 24-25 godina. "Prvi benefit do 25. godine neće ni osjetiti. Od 25. do 30., kad se pola od poreza naplaćuje, bit će dobro jer je svako rasterećenje dobro, no nakon 30. poslodavci možda neće moći kompenzirati tu razliku da bi vratili razinu plaće koju su imali prije 30. godine, uz sve znanje i kompetenciju", istaknuo je Baruškin. Brzorastuća IT tvrtka je i Serengeti koja ima podružnice u Bjelovaru s 20 zaposlenih i Varaždinu u development sektoru, te u Austriji i Nizozemskoj.

Program menadžerica Ivanka Vranješ objasnila je da se benefiti poput fleksibilnog radnog vremena i toplog obroka danas podrazumijevaju i da bi ih svaka tvrtka trebala nuditi. "Developeri mogu raditi na svjetskim projektima iz rodnoga grada, bez odlaska van. No, što se tiče razvoja IT sektora i samim time poreznog pitanja, imam osjećaj da gubimo fokus i počinjemo lutati, zato često i kasnimo. Mislim da Hrvatska još nije spremna za novi svijet i promjene, a one se najprije izraze u IT sektoru", istaknula je Ivanka Vranješ.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’