Dronovi imaju važnu ulogu u digitalnoj transformaciji društva i poslovanja. Riječ je o industriji koja je prema podacima tvrtke Drone Industry Insights 2021. vrijedila 26,3 milijarde dolara, i čija će vrijednost nastaviti rasti.

No snažniju primjenu dronova u Hrvatskoj tek očekujemo. Kako je otkrila konferencija DroneDays, koju već četvrtu godinu organiziraju Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS) i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba, primjena bespilotnih letjelica izuzetno je široka.

Leteće prijevozno sredstvo, čija vrijednost leži u kamerama i senzorima koje na sebi nosi, igra sve važniju ulogu u zaštiti ljudi te već uvelike pomaže policiji i vatrogascima u djelovanju. Koristi se i za mapiranje prostora, praćenje stanja i očuvanje okoliša, poljoprivredi, kreativnoj i ratnoj industriji pa čak i distribuciji i logistici.

Vrijedni primjeri
Konferencija DroneDays dala je uvid u tehnološke trendove bespilotnih letjelica, ali i stanje na domaćem tržištu što se tiče ponude i potražnje rješenja koja se temelje na korištenju dronova. Zahvaljujući domaćoj znanosti ne zaostajemo u inovativnosti i ponudi rješenja u području bespilotnih letjelica, ali poslovni i javni sektor tek trebaju shvatiti sve benefite koje donosi ova tehnologija.

Primjerice, kao rezultat istraživanja i doktorskog rada Ivane Rendulić Jelušić, osnivačice startupa Alti Agro, nastala je softverska platforma Vineyard Angel. Riječ je o jedinstvenoj platformi koja koristi tehnologiju dronova i umjetne inteligencije za unaprjeđenje vinogradarske proizvodnje, objašnjava Rendulić Jelušić.

Dronovi snimaju vinograde te pomoću podataka koje prikupe vlasnicima i upraviteljima vinograda omogućuju brže djelovanje te donošenje odluka temeljenih na podacima i analitici. Rješenje koje je ova agronomkinja i enologinja osmislila, a koje je tehnički razvila Tis Grupa, koristili su već brojni domaći vinari, od Iločkih podruma, Vina Matošević, Saints Hills Vinarije, Krauthakera…

Uspješnost korištenja njezinog softvera leži u znanju, objašnjava Rendulić Jelušić, odnosno u stručnim analizama koje pruža, a na temelju podataka koje je prikupio dron. Uspješni vinari prepoznaju tu vrijednost, a zainteresirani su i neki iz Australije i SAD-a, pa Alti Agro već sljedeće godine planira širenje. No, digitalizacija u poljoprivredi nije jednostavna i tehnologija sama po sebi ne donosi vrijednost, upozorava Rendulić Jelušić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Što će dron jednom poljoprivredniku, poput stočara, ako njime ne zna upravljati i ako ne zna koristiti podatke koje će dron prikupiti”, pita se. Upozorava da bi natječaj Ministarstva poljoprivrede za primarnu proizvodnju koji dodatno boduje projekte digitalizacije mogao, stoga, napraviti više štete nego koristi.

“Hoće li ta mjera i kupnja same tehnologije dovesti do njezine popularizacije? Bojim se da bi mjera mogla djelovati upravo obrnuto jer bi u nesnalaženju s tehnologijom poljoprivrednici mogli zaključiti da je beskorisna”, ističe osnivačica Alti Agra. Softver koji je ona osmislila pokazuje i dokazuje upravo suprotno.

Mapiranje prostora
Vrijednost bespilotnih letjelica dokazana je i u području mapiranja prostora. Tvrtka Prehnit već 15 godina nudi usluge upravljanja imovinom, odnosno upravljanja i uređivanja prostornih baza podataka. Vedran Damjanović, voditelj GIS odjela u Prehnitu, na prijenosnom računalu demonstrira koliko detaljne i transparentne mogu biti prostorne baze podataka kada se stanje na terenu snima dronovima.

Takve geografske informacijske sustave (GIS) tvrtke Prehnit uglavnom koriste gradovi i općine za obračun komunalne naknade, no trenutačno ih je njih tek 10-ak implementiralo sustav koji omogućuje i trodimenzionalni prikaz terena i oblik fotografija. Zašto je tako slaba implementacija pitamo Damjanovića, posebno kada znamo stanje (ne)uređenosti prostornih podataka u Hrvatskoj?

“Ne postoji obaveza gradova i općina da se bolje bave svojim prostornim podacima, a možda niti mi sami nismo dovoljno vidljivi na tržištu”, ističe.

Da tržište tek treba otkriti prednosti koje bespilotne letjelice donose, smatra Mario Samardžić, osnivač i vlasnik tvrtke DRONTIM koja od 2017. pruža rješenja koja se temelje na podacima dobivenih putem dronova. Samardžić, koji je poslovni plan temeljio na korištenju dronova u poljoprivredi brzo se razočarao, a poslovni plan morao mijenjati iz temelja.

Dronovi i inovacije
Poljoprivrednici, naime, tada nisu prepoznali značaj i vrijednost dronova u proizvodnji hrane pa se kompanija okrenula drugim sektorima, posebno izmjerama kamenoloma i mjerenju rasutih materijala za energane i bioenergane. Samardžić smatra da je industrija još prilično zatvorena i da je njezin potencijal i dalje nedovoljno iskorišten.

No znanstvenici s FER-a Antun Ivanović i Antonella Barišić Kulaš, odnedavno i poduzetnici koji su na temelju znanstvenih istraživanja osnovali spinoffove, smatraju da se industrija dobro razvija. Barišić Kuleš, ujedno i organizatorica konferencije DroneDays, pritom ističe da moramo inovirati i konstantno testirati nove tehnologije ako želimo biti konkurentni na tržištu.

Upravo to radi se na FER-u, a sama Barišić Kuleš, suosnivačica Odonata Technologies koji se bavi obradom podataka te primjenom dronova u logistici, radi na rješenju koje bi moglo disruptirati tržište. O njemu još, kaže, ne može ništa reći.

Velike planove ima i njezin kolega Ivanović koji je 2022. suosnovao Avyonx, spinoff koji je razvio softver za inspekciju vjetroelektrana čija je prednost jednostavna primjena letjelice. Inovacija u korištenju dronova u Hrvatskoj, dakle, ne nedostaje. Ali nedostaje primjene.