Domaća scena umjetne inteligencije cvate, AI Sandbox dat će joj novi zamah

Autor: Lucija Špiljak , 14. listopad 2021. u 22:00
Na konferenciji je predstavljen Boston Dynamics humanoidni robot/PD

Prihodi startupa lani su bili viši od 3,5 milijardi kuna, a tvrtkama najveći izazov pronalazak AI stručnjaka.

Petu godinu zaredom najvažniji sudionici zajednice koja razvija i radi na području umjetne inteligencije, okupili su se na godišnjoj konferencije Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI – AI2FUTURE. Konferencija se održala 14. i 15. listopada, pratilo ju je više od 250 sudionika, a otvorio ju je njezin direktor Željko Krizmanić, inače voditelj BIRD Inkubatora, prvog hrvatskog inkubatora za timove i projekte vezane uz umjetnu inteligenciju.

Udruga CroAI prezentirala je i novi AI Landscape 2.0, drugi po redu popis “stanovnika” hrvatskog ekosustava umjetne inteligencije, okupivši kompanije i startupove koji koriste, implementiraju ili podržavaju razvoj umjetne inteligencije.

Predsjednik udruge CroAI (koja danas broji 215 članova) te osnivač i direktor startupa Mindsmiths Mislav Malenica, podsjetio je na najbolji besplatni online tečaj o računalnoj znanosti u Hrvatskoj, ali i svijetu – Elements of AI koji je u Hrvatskoj završilo oko 30.000 ljudi, što nas je pozicioniralo u sam vrh među zemljama EU.

Treba biti hrabar i riskirati

“Pokazali smo da smo aktivni te da nastojimo ne samo pridonijeti, već i igrati važnu ulogu u umjetnoj inteligenciji, stoga smo među vodećim državama u svijetu kada je riječ o razvoju umjetne inteligencije. Hrvatska je uz Njemačku i Francusku osnivač European AI Foruma, mjesta za dijalog između vodećih poduzetnika, predstavnika akademske zajednice i političara.

Naša je poruka da je AI prilika i da trebamo biti hrabri i riskirati, da su startupi pokretači inovacija te da je potrebna kultura dijaloga između poduzetnika, akademske zajednice, vlade i javnosti. Želim istaknuti naš veliki projekt – kreiranje AI Sandboxa u kojem startupi mogu razvijati nove proizvode bez tereta prevelike regulative i troškova te regulative.

Malenica

Među vodećim smo državama u svijetu kada je riječ o razvoju umjetne inteligencije.

Time se može poslati poziv svima da AI startupe pokreću upravo u Hrvatskoj, što bi nas moglo znatno podići na ljestvici država koje potiču inovativnost”, istaknuo je Malenica.

Podizanje svijesti i uključivanje ključnih dionika preduvjet je svakog napretka u društvu, kako je istaknula Marijana Šarolić Robić, odvjetnica, počasna konzulica Novog Zelanda i predsjednica profesionalne mreže žena i muškaraca PWN Zagreb. Predstavila je novi projekt udruge CroAI, a riječ  Acom Momčilovićem pokrenula je Adria AI Think Tank, kako bi okupili stručnjake iz različitih industrija i s različitom pozadinom, kako bi kroz otvoreni dijalog detektirali sve teme vezane uz umjetnu inteligenciju i njezinu uporabu za dobrobit hrvatskog društva u cjelini.

Dejan Iličić, direktor Lipičke razvojne agencije LIRA, idejni je začetnik Edukacijskog centra za umjetnu inteligenciju Lipik koji je nedavno dodijelio diplome prvoj generaciji programera/ki za umjetnu inteligenciju nakon šestomjesečnog osposobljavanja i više od 1000 sati teorijske i praktične nastave. Spremaju se za drugu generaciju, a iz prve, od 23 polaznika, njih 12 pokreće svoje startupe. Žele, kaže Iličić, i budućim poduzetnicima omogućiti infrastrukturu, prostor, opremu, poticaje i mentorstvo, a za one koji se požele preseliti omogućili bi i poticaje za kupnju stanova. Daljnja je vizija da postanu središte za razvoj umjetne inteligencije u Hrvatskoj i da sagrade Kampus u kojem bi bili fakultet i srednja škola.

Daniel Avdagič, direktor je tvrtke Living Lab, jedinstvenog laboratorija u svijetu koji povezuje više industrija, napredne tehnologije, podatke, sadržaj i ekosustav koji obogaćuju ljudi, fizičku i digitalnu infrastrukturu, a razvijaju i nova revolucionarna rješenja za budućnost mobilnosti. Predstavio je AI Open Innovation Cross-Industry Sandbox. Pritom je istaknuo kako je najvažnije razmišljati o čovjeku, odnosno krajnjem kupcu i koliko on razumije i prihvaća današnje tehnologije.

Hajdi Ćenan, potpredsjednica udruge CroAI/PD

Tomislav Vračić iz Microsofta predstavio je Data Driven Nation koncept koji primjenjuju baltičke zemlje, u sklopu čega je održao prezentaciju o projektima u Latviji i Estoniji, gdje vlade pokreću odlučne korake kojima IT tvrtkama nastoje omogućiti razvoj novih inovativnih rješenja za podatke. Naveo je i da su od samo četiri primjera korištenja AI-ja u estonskoj vladi 2018. došli do čak 50 u 2021.

Data Driven Nation koncept počiva na tri principa: demokratičnost podataka i javna pristupačnost, podaci trebaju omogućiti angažman građana te inovacije na temelju podataka. Latvija je putem Latvian open data portala podatke učinila dostupnima i pretvorila ih u temelj inovativnih rješenja, što je privuklo brojne investitore. Na primjer, Microsoft je 2016. u suradnji s latvijskim Sveučilištem otvorio Microsoft Innovation Center, a Roche je uložio u big data pilot projekt analize gena. Estonija se također fokusirala na inovacije, a Vladina inicijativa da podatke učini javno dostupna rezultirala je s više od 2500 eGovernment usluga za građane.

“Naglasak je na suradnji između vlade, privatnog sektora, istraživačkih institucija i nevladinih organizacija, jer vlada to ne može sama. Važno je pritom usmjeriti se na kvalitetu podataka”, rekao je Vračić.

Milly Doolan, direktorica lobističke tvrtke EuroNavigator i voditeljica javnih politika udruge CroAI , predstavila je predstavila doprinos udruge CroAI kod prijedloga Zakona o umjetnoj inteligenciji Europske komisije i onome što EU treba učiniti kako bi potaknula inovacije. Sandboxes su, kaže, alat za promociju umjetne inteligencije.

AI Sandbox i Croatian AI League

Prezentacija je bila  uvod u panel raspravu o nacionalnom AI Sandboxu, kako ga napraviti, sigurnom okruženju za razvoj i primjenu umjetne inteligencije, a koje je dovoljno fleksibilno da stvori nove startupove i globalno konkurentna rješenja. Svi akteri su se složili da Hrvatskoj hitno treba plan te da postoji interes svih uključenih dionika, od Vlade i akademske zajednice do biznisa, da se usvoji potrebna regulativa za Sandbox. Bitno je da se regulativa bazira na razumijevanju tehnologije te da omogući pravni okvir koji neće gušiti, već poticati inovacije.

Podsjetimo, prije nekoliko je mjeseci Europska komisija (EK) predstavila prijedlog Uredbe o umjetnoj inteligenciji. Cilj je izgraditi povjerenje građana i potrošača u AI te osnažiti gospodarstvenike za razvoj ove tehnologije, i to regulacijom i preuzimanjem odgovornosti za štetu koju AI može prouzročiti, te garancijom o sigurnosti ove tehnologije. Zagovara se i uspostavljanje prostora za sigurno testiranje novih AI rješenja (AI sandbox) kako bi potpomogao njihovo istraživanje i razvoj.

Malenica smatra kako AI mora biti siguran u svijetu, stoga mora proći i kroz različite provjere jer jedna velika greška s AI-jem može imati velike posljedice na znatan broj ljudi. Cilj je dakle, kaže, smanjiti mogućnosti da do takvih događaja uopće dođe.

Posebna savjetnica predsjednika Vlade Ivana Vukov smatra da je potrebno vidjeti koliko ljudi posjeduje digitalne vještine, educirati ih, fokusirati se i na korisnike i na klijente, ali i okupiti ljudi iz ostalih branši, poput odvjetnika, sociologija i psihologa, jer tehnologija obuhvaća sve pore društva.

“Treba puno vremena zbog regulacije prema tržištu, treba to sigurnije raditi i uključiti u sve to i Vladu RH”, rekla je Vukov.

Profesor Bojan Jerbić s FSB-a podsjetimo je na hrvatski robot Ronnu koja je nastala na njegovu fakultet, a danas redovito operira u KBC-u Dubrava, a spremaju i nove projekte i inovacije u medicini. Kaže kako postoji prostor u kojem ljudi gube kontrolu, da to može uplašiti zajednicu, stoga je potrebna što jasnija komunikacija i što vise edukacije jer moram u svakom trenutku biti svjesni što stvaramo.

“Možemo naći rješenja, imam pet regulatora koji prate što radimo, provjeravaju, analiziraju. Možemo napraviti ekosustav takvih startupa koji može zajednički djelovati”, smatra Martina Dragičević iz A1 Hrvatska, s čime se složio i Goran Dautović iz Project 3 Mobility.

S porukom se nakon panel rasprave javio i zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler, istaknuvši da je važno zaštiti temeljna ljudska prava, ali istovremeno s tim oprezom i potaknuti razvoj i napredak AI-ja u Europi.

Tijekom prvog dana programa dodijeljene su i nagrade nakon natjecanja Croatian AI Liga. Tema je potpora zaštiti i istraživanju dobrih dupina Jadrana, a zadatak kreirati algoritam koji će automatski prepoznati i identificirati dupine. Studentima-sudionicima dodijeljene su zlatne medalje, a najboljim je proglašen FER-ovac Jozo Ćaćić.

AI Landscape 2.0

“Hrvatski AI boom je u zamahu i vjerujem da će sa svakom godinom rezultati biti još bolji i da će AI scena procvjetati”, rekla je Hajdi Ćenan, potpredsjednica udruge CroAI, predstavivši rezultate novog AI Landscapea 2.0. Prošle je godine, kaže, bilo 72 startupa, a ove čak 115, te je sve više i različitih inkubatora i obrazovnih institucija.

Uz to su prihodi startupa lani bili nešto viši od 3,5 milijardi kuna, a ove godine investicije u startupe prešle su pet milijardi kuna. Izvor kapitala je i dalje većinski lokalno, ali ima pomaka kod mješovitih i stranih ulaganja. Uglavnom je riječ o privatnom kapitalu.

Povećao se i udio osnivačica ili suosnivačica u startupima s 15 na 17%, a žene danas čine integralni dio AI tima kod 50% ispitanih startupa. Kao najveće izazove tvrtke su navele pronalazak AI stručnjaka, prodavača i zaposlenika u inozemstvu, a pri traženju AI talenata oslanjaju se na networking, oglase za posao i suradnju sa sveučilištima. Postoji značajan prostor za poboljšanje suradnje sa sveučilištima i akademskom zajednicom jer je u anketi 42% anketiranih startupova reklo da ne surađuje s akademskom zajednicom. Nakon Zagreba, najveći broj startupova ima sjedište u Splitu, Lipiku, Osijeku i Rijeci.

Korisnike najviše pronalaze u IT sektoru, telekomunikacijama, e-trgovini i bankarstvu. 65% proizvoda, usluga i rješenja plasira se na tržišta Europske Unije, slijede Sjeverna Amerika sa 27% te Srednja i Istočna Europa s 24% udjela. Više od 60% kapitala je domaći kapital, dok je udio stranog kapitala 11%, a 27% ima mješovite izvore financiranja. Prevladava privatni kapital (81%), a hrvatska AI scena svoju povezanost s inozemstvom bazira većinom na networkingu (udruge, klasteri) i međunarodnim suradnjama.

Sabol

Nije jednostavno napraviti i lansirati dobar proizvod, posebno kod nas jer hrvatsko tržište nema toliko iskustva. Danas je jednostavnije s projektom krenuti globalno.

AI kao pokretač gospodarskog razvoja

Na drugoj panel raspravi panelisti su se bavili startupima i pozicijom AI-ja u Hrvatskoj, ali i izgradnjom ekosustava.

Damir Sabol, osnivač Photomatha i Microblinka, rekao je kako je prije 25 godina bilo izazovnije i potpuno drugačije pokretati startup, posebno u drugačijem okruženju.

“Danas je jednostavnije s projektom krenuti globalno jer su ljudi vani zainteresiraniji nego ovdje. Nije jednostavno napraviti i lansirati dobar proizvod, posebno kod nas jer hrvatsko tržište nema toliko iskustva. Zadnje sam uložio u STEMI koji strpljivo gradi nešto važno za budućnost. Ako gradite nešto dobro i važno, to ne može biti loš biznis. Zato mislim da imam ‘nos’ za dobre startupe. Nakon 25 godina rada u startupu i pokretanja kompanija, naučiš da ti treba strast, vizija, dobar tim s kojim možeš sve preživjeti. Ako to sve vidiš u jednom startupu, znači da su dobri. Moji motivi nikad nisu financijske prirode. Imamo talentirane ljude i pozivamo sve takve da nam se pridruže. Cilj je ne samo da gradimo, već i da educiramo ljude i da im pružimo priliku da s nama grade velike priče”, istaknuo je Sabol.

Runje smatra kako se startup već u ranoj fazi treba predstaviti vani, kontaktirati s ljudima, jer je u Hrvatskoj potrebno više i duže za uspjeh, a dotad bismo, kako smatra, trebali preuzeti dobre prakse iz drugih država.

“Moramo biti globalno konkurentni”, istaknuo je Runje.

Ratko Mutavdžić iz Microsoft Hrvatska kaže kako je izgradnja ekosustava potrebna, ali i zahtjevna jer je pitanje koliko se brzo ekosustav može brzo izgraditi, a zatim i održati. Spomenuo je da u Estoniji takve projekte potiče sama vlada, a u Hrvatskoj to ostaje na kompanijama poput Rimca, Infobipa, Vertiva i sličnih, te da je postalo teško naći obrazovni kadar.

U Infobipu rade brzo, izbacuju nove proizvode i tehnologije unutar samo nekoliko mjeseci, a ta je praktičnost jedan od razloga zašto je Infobip uspješan i konkurentan globalno, smatra Krešimir Žmak, koji je zaključio kako bismo trebali potaknuti ljude da dođu raditi u Hrvatskoj, a ne domaća pamet odlazi van.

U sklopu konferencije održan je CroAI pitch, na kojem se predstavilo odabranih TOP 10 AI startupa iz Hrvatske i regije. Najbolji tim birao je žiri sastavljen od investitora, predstavnika europskih fondova rizičnog kapitala, VC fondova, koji kombinirano imaju stotine milijuna eura investicijskih ulagačkog kapitala. Pobjednici su Farseer i Cidrani s jednakim brojem bodova, a trećeplasirana je Ascalia.

Komentirajte prvi

New Report

Close