Dok se Vlada zanosi da će saniranjem Agrokora problem neplaćanja u Hrvatskoj barem privremeno uspavati, domaći pravnici počeli su istraživati tehnologiju koja ima kapacitet da probijanje rokova u plaćanju trajno eliminira. Nova tehnologija zove se “pametni ugovor” i zainteresirala je hrvatske odvjetnike, jer se očekuje da će biti motor najbrže i najveće transformacije pravne profesije u povijesti.

Ova tehnologija toliko je svježa da je na svjetskoj razini ušla u praktičnu upotrebu tek lani. No, za razliku od puzajuće informatizacije domaćeg pravosuđa, koja je toliko zakazala da se u slučaju suđenja Agrokorovom menadžmentu suci, pored interneta i računala, ozbiljnih lica javno pitaju kako će raditi s toliko “papirnatih dokaza”, “pametni ugovori” ne čekaju zeleno svjetlo pravnih birokrata da bi se počeli koristiti u Hrvatskoj. Već su ovdje.

Debi iz Slovenije

Prvi “pametni ugovor” u Hrvatsku je došao u rujnu iz Slovenije. Tamošnji Auresco institut svojim se investitorima kroz “pametni ugovor” obvezao izgraditi vile na otoku Krku i iznajmljivati ih turistima. Za to je skupio više od dva milijuna eura u kriptovalutama.

Krajem rujna hrvatski je startup DA Power Play, koji ima sjedište u Londonu, također se kroz “pametni ugovor” obvezao da će svojim investitorima za prikupljenih 2,6 milijuna dolara izraditi i tržištu ponuditi uslugu svog robota kripto-brokera. U međuvremenu slično je najavio drugi hrvatski startup Cryptotask. No, sad smo doznali da o “pametnim ugovorima” ozbiljno razgovaraju i poduzetnici iz naše svakodnevice.

Vlaho Hrdalo, zagrebački odvjetnik kojeg su nam kao sugovornika preporučili fintech startupi, jer prema njihovom saznanju prvi u Hrvatskoj piše doktorat iz “pametnih ugovora”, potvrdio nam je da su poduzetnici počeli ozbiljno razmišljati o njihovoj primjeni.

Navodi da je za potrebe dvije stranke, koje su željele pokrenuti zajednički poslovni pothvat, s njima razmatrao da prava i obveze reguliraju kroz “pametni ugovor”. “Ideja je bila iskoristiti Blockchain (platforma na kojoj se pametni ugovori vrte kao aplikacije) kao najtransparentniji i najbrži način reguliranja odnosa uz izbjegavanje eventualnih nesuglasica”, kaže Hrdalo.

Dodaje da su se na kraju dogovorili preko klasičnog ugovora. No, u domaćoj fintech zajednici pitaju se hoće li to i dalje biti tako kad će od iduće godine “pametni ugovori”, koje koriste startupi temeljeni na Blockchainu, zahvaljujući PSD2 direktivi moći povezati na tekuće račune i fiat valute. I Hrdalo kaže da to onda više neće biti pitanja iz kripto svijeta već iz naše svakodnevice.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Potpuno transparentni

“Pametni ugovor je unaprijed definirani set pravila kako će dvije strane regulirati svoje odnose. U osnovi to je kao i papirnati ugovor, ali ovdje se pravila pišu u obliku računalnog koda i čine jedan softverski program koji se ‘vrti’ na određenoj Blockchain platformi”, kaže Hrdalo. Dodaje da su takvi softverski programi nepromjenjivi bez konsenzusa. Ako ih netko i pokuša neovlašteno promijeniti, to je vidljivo i kao takvo će biti odbačeno. “Usto, to vide svi koji su na tom Blockchainu što pametne ugovore čini potpuno transparentnima”, ističe Hrdalo.

Primjena im je vrlo šarolika. Primjerice, očekuje se da će u računovodstvu “pametni ugovori” isplaćivati plaće radnicima čineći to bez kašnjenja i grešaka. Potencijal im je toliki, da su primjerice Agrokorovi dobavljači potpisali s tvrtkama u koncernu “pametne ugovore” sve bi im bilo plaćeno na vrijeme i po dogovoru. Zato u fintech zajednici “pametne ugovore” najčešće uspoređuju s vending mašinama: koliko ubaciš, toliko dobiješ.

“Trgovačko pravo u cijelosti mogao bi transformirati dolazak pametnih ugovora”, kaže Hrdalo. Odvjetnik Mladen Vukmir kaže da nije iznenađen brzinom razvoja “pametnih ugovora”. Za njega će pravo budućnosti biti slično bankarstvu danas.

“Dobit ćete uslugu, a da zapravo trebate samo PIN dok se cijeli proces odvija ‘ispod haube’ na računalima, možda Blockchainu”, kaže Vukmir. Dodaje da to ne znači da će se u pravnom procesu preskočiti pravnike, jer se gospodarstvo ipak odvija u društvenom kontekstu. No, ističe, naglasak u radu pravnika više neće biti na vještini već na kreativnom modeliranju društvenih odnosa i njihovom pretakanju u jezik koji razumiju strojevi. Navodi da od toga ne treba bježati već u tome aktivno sudjelovati da bi mogli kao društvo napredovati.

“Dovoljno je pogledati situaciju s Uberom u Hrvatskoj da postane jasno da nema smisla bježati od promjena već se treba prilagoditi. Danas čuvanje stabilnosti na bazi starih modela donosi veću društvenu turbulenciju nego tehnologija”, zaključuje Vukmir.